Govoreći na današnjem okruglom stolu o utjecaju stambene štednje na gospodarstvo i državni proračun, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Samodol je kazao da je Ministarstvo otvoreno za suradnju te da bi mogle uslijediti nove ideje, ali i promjene u dosadašnjem sustavu poticaja.
Od ukupnih obveza države temeljem poticaja stambenim štedionicama, oko jedne milijarde kuna, moglo se, kaže, izgraditi 2.500 stanova, prosječne veličine 60 četvornih metara, uzme li se u obzir da primjerice kvadrat stana stoji 900 eura, a u proračun bi se kroz PDV vratilo oko 200 milijuna kuna.
Iz državnog proračuna štedišama je do sada isplaćeno oko 683 milijuna kuna poticajnih sredstava, s time da poticaj za 2004. godinu, 360 milijuna kuna, još nije isplaćen.
U Hrvatskoj djeluju četiri stambene štedionice - Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wuestenrot stambena štedionica i PBZ stambena štedionica - čija je ukupna aktiva krajem prošle godine iznosila 4,7 milijardi kuna.
Dosad je odobreno stambenih kredita u vrijednosti 373 milijuna kuna.
Voditelj Odjela komitenti/krediti Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić ističe da je broj stanovnika koji raspolažu sa ugovorom stambene štednje u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj prilično nizak u odnosu na zemlje EU i iznosi tek 11,6 posto. Razlog tome je i u činjenici da sustav stambene štednje nije mijenjan od 1997.
Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju mogućnosti financirati stambenu izgradnju i odobravati kredite za međufinanciranje, ustvrdio je Ostojić dodajući da je i zbog toga udio ukupno plasiranih kredita u prikupljenim depozitima nezadovoljavajući, a
Potpredsjednik Europske udruge stambenih štedionica te posebni opunomoćenik UN-a za pitanja stanovanja i financiranja stambenih potreba Herbert Pfeiffer kazao je kako je sustav stambene štednje bolji od ostalih ponajprije zbog investicija u nove objekte te renoviranja objekata. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je renoviranje prioritet i u tome je upravo značajna uloga stambenih štedionica. Tako primjerice 10 posto stambene štednje otpada na novu stanogradnju, a 90 posto na renoviranje.
Smatra da bi Hrvatska trebala što prije uvesti međufinanciranje.
Međufinanciranje je odobravanja stambenog kredita štedišama još za vrijeme trajanja stambene štednje, a nepostojanje međufinanciranja, kako su isticali predstavnici štedionica, predstavlja glavnu kočnicu razvoju stambenih štedionica.
(Hina) xtp ydb