Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,9 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 6,45 milijardi kuna, odnosno više od 1,11 milijardi USD.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 6,1 posto, a uvoz za 3 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 11,7 posto, a uvoz za 8,5 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za 5 posto.
Više od polovice ukupnog izvoza u prva dva mjeseca ove godine, točnije 54,6 posto ili 686,26 milijuna USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,8 posto ili 525,22 milijuna dolara.
Podaci DZS-a pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prva dva mjeseca 2004. godine, povećana za 30,1 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) smanjen za 11,7 posto.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,4 posto ili 2,07 milijardi USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 7,4 posto.
Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (450,7 milijuna USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 14,4 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 1,17 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 11,2 posto, a uvoz je istodobno povećan za 5,7 posto, na gotovo 2 milijarde USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - veći od 139,85 milijuna USD (rast od 48 posto), ostvarila je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. Tradicionalno najveći izvoznik, hrvatska brodogradnja, koju statistika vodi kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, istodobno je ostvarila izvoz u vrijednosti od 127,17 milijuna USD - 19,9 posto manji nego u istom razdoblju lani.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prva dva mjeseca ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za 369,23 milijuna USD ili 0,6 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Raznih gotovih proizvoda istodobno je izvezeno za 233,24 milijuna USD ili 1,3 posto više nego lani, dok je izvoz kemijskih proizvoda povećan za 47,9 posto, na više od 145 milijuna USD, a hrane i životinja za 22,1 posto, na 108,8 milijuna USD.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prva dva ovogodišnja mjeseca su zemlje Europske unije, na koje otpada više od 853,3 milijuna USD hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza, 1,54 milijardi USD.
Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 16,3 posto, a uvoz iz njih za svega 1 posto.
Po vrijednosti izvoza pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 283,27 milijuna USD (rast od 37,1 posto), dok je po vrijednosti uvoza na prvom mjestu Njemačka, iz koje je uvezeno roba u vrijednosti od 352,7 milijuna USD ili 2 posto više.
Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijede Njemačka, u koju je izvoz iznosio 158,5 milijuna USD te Bosna i Hercegovina (141,47 milijuna USD).
Prema veličini uvoza pak na drugom je mjestu Italija, iz koje je uvoz smanjen za 0,3 posto, na 348,75 milijuna USD.
Iz BIH je istodobno uzvezeno roba za 54,25 milijuna USD (rast od 23,3 posto), pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.