Riječ je o transkriptu sa sastanka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s vojnim vrhom, održanog uoči akcije Oluja, 31. srpnja 1995.
"Na temelju rezultata provedenih istražnih radnji i pribavljenog tonskog zapisa utvrdili smo da ne postoji osnovana sumnja da se radi o krivotvorenju transkripta", stoji u priopćenju kojim je zagrebačka općinska državna odvjetnica Vesna Abramović izvijestila da je kaznena prijava Gotovininih odvjetnika Marijana Pedišića i Ive Farčića odbačena još u petak.
"Ako je tužiteljstvo odustalo obrana nije. Sada ćemo mi preuzeti kazneni progon i zatražit ćemo nove istražne radnje", kazao je Hini Farčić, napomenuvši kako službeno još nije dobio nikakvu obavijest o odluci tužiteljstva. Dodao je kako je iznenađen činjenicom da je tužiteljstvo pribavilo tonski zapis brijunskog sastanka jer se, kako je rekao, cijelo vrijeme govorilo da takvog zapisa nema.
Odluci tužiteljstva o odbijanju kaznene prijave prethodilo je i saslušanje osmero svjedoka bivših i sadašnjih djelatnika Ureda predsjednika. Riječ je uglavnom o tehničkom osoblju koje je bilo zaduženo za snimanje, prepisivanje i arhiviranje razgovora i transkripata.
Odvjetnici haškog bjegunca Gotovine prijavu su podnijeli krajem listopada prošle godine, nakon što su neki mediji objavili tzv. brijunski transkript. Odvjetnici su smatrali da je nepoznati počinitelj krivotvorio transkript, a dokaze za to su, među ostalim, temeljili na izjavama nekih sudionika sastanka koji su u medijima izrazili sumnju u vjerodostojnost transkripta.
Ti su transkripti, po ocjeni Gotovininih branitelja, temelj optužnice protiv njihovog branjenika i tvrdnje haškog tužiteljstva da je postojao zločinački pothvat s namjerom protjerivanja srpskih civila iz tzv. srpske krajine.
Prema pisanju medija, haško tužiteljstvo je u posjedu "brijunskih transkripata" još od 2000., a u jesen 2002., transkripti su uvedeni kao dokaz na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću.