Uspostava Instituta za nestale osobe BiH načelno je dogovorena još 2003. godine a nakana je bila da na taj način domaće vlasti preuzmu posao koji obavlja ICMP na čijem je čelu sada Kimsey.
ICMP osnovale su 1996. godine zemlje-članice tadašnje skupine G-7 kako bi pomogle napore vlasti Hrvatske, BiH i SCG da pronađu nestale tijekom ratnih sukoba a kasnije je mandat proširen i na Kosovo.
Vlasti Republike Srpske do sada su se protivile prijedlogu da entiteti u BiH prepuste poslove traganja za nestalima jednoj instituciji koja bi funkcionirala na državnoj razini a sporan je bio i način financiranja Instituta.
James Kimsey, koji je o tome razgovarao s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Adnanom Trezićem, premijerom Federacije BiH Ahmetom Hadžipašićem i Republike Srpske Perom Bukejlovićem kazao je novinarima u Sarajevu kako je napokon dobivena puna suglasnost za uspostavu Instituta.
Tekst protokola o uspostavi Instituta, koji je usuglašen u ponedjeljak uz posredovanje Kimseya, bit će poslijeđen Vijeću ministara na konačno usvajanje.
"BiH će ovime dobiti snažan mehanizam koji će osigurati uspješno razrješavanje sudbine nestalih", kazao je novinarima Kimsey.
On je dodao kako će to predstavljati značajan doprinos naporima da se utvrdi puna istina o zbivanjima tijekom rata u BiH i da se na toj osnovi gradi pomirenje.
Prema podacima kojima raspolaže ICMP, ukupan broj osoba koje se smatraju nestalima tijekom ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije iznosio je 25.350.
Najveći dio nestao je tijekom rata u BiH - 20.718.
Tijekom sukoba na Kosovu nestalo je 3.756 osoba dok se u Hrvatskoj, prema podacima ICMP-ja, nestalima vodi 876 osoba.
ICMP potragu za nestalima obavlja usporedbom DNK uzoraka dobivenih iz krvi živih srodnika i kosturnih ostataka pronađenih u masovnim ili pojedinačnim grobnicama.
Na ovaj način do sada utvrđena podudarnost u 7.294 slučaja što znači i gotovo potpuno sigurnu potvrdu identiteta žrtava.