Snažno graditeljstvo je interes Hrvatske, a tome ne pridonosi sadašnja rascjepkanost kapaciteta i nedovoljna pripremljenost na promjene koje donosi buduće članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kaže ministrica.
Takva situacija, dodala je, održava podizvođački mentalitet i otežava hrvatskoj građevinskoj operativi da bude nositelj u velikim projektima.
Tijekom 2003. godine, rečeno je na skupu, zabilježen je snažan rast obujma građevinskih usluga osobito u cestogradnji, a taj rast zadržao i tijekom 2004. godine te da se i nadalje očekuju snažne aktivnosti na projektima cestogradnje do 2008., kako na autocestama tako i na državnim cestama i održavanju postojećih cesta.
Po podacima iznesenima na skupu, tijekom 2003. godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u zemlji i inozemstvu iznosila je 2,14 milijardi kuna, što predstavlja 5,6 posto BDP-a, a broj zaposlenih u graditeljstvu iznosio je 78.276.
U strukturi vrijednosti izvršenih radova dominirala je cestogradnja sa 51,3 posto, nestambene zgrade zauzimale su 23,4 posto, a stambene 12,2 posto. Ukupno je te godine u Hrvatskoj djelovalo 5.979 građevinskih tvrtki pri čemu ih je najviše (5.634) imalo do 50 zaposlenih.
Kao potencijal za daljni razvoj, graditelji ističu područje tržišta građevinskih radova u visokogradnji koje, kako je rečeno, znatno zaostaje u odnosu na tržište niskogradnje pa je zato u cilju razvoja tržišta nekretnina i projekata visokogradnje neophodno unapređivati urbanističko planiranje, paralelnu izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture te unapređivati poticajnu stambenu izgradnju.
Isto tako, čulo se na skupu, potrebno je razvijati zakonodavne temelje za poštenu tržišnu utakmicu u graditeljstvu, posebno u području javnih nabava te inovirati obrazovni sustav za građevinska zanimanja.