IHF redovito objavljuje godišnje izvještaje o stanju ljudskih prava u nizu zemalja. Izvješće o Hrvatskoj, objavljeno ovog tjedna, nalazi se u paketu izvještaja o petnaestak zemalja, među kojima su Austrija, Albanija, Belgija, Kanada, BiH, Armenija itd. IHF u svom se godišnjem izvještaju o Hrvatskoj fokusirala na niz tema - od slobode izražavanja, stanja u medijima, vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa do vjerskih sloboda te prava homoseksualaca i azilanata.
"Kao i tijekom proteklih nekoliko godina, RH je postigla umjeren napredak na području ljudskih prava tijekom 2004. U mnogim aspektima, napredak je bio frustrirajuće polagan, ali sveukupni trend je pozitivan", stoji u izvješću.
Veliku zabrinutost, nastavlja se, izaziva nezadovoljavajuća situacija u vezi povratka izbjeglica i čestih kršenja prava Roma, "iako postoji sve veća spremnost javnosti da reagira na takva kršenja ljduskih prava".
Radikalne političke stranke marginalizirane su iz javnog života nakon izbora 2003., iako su "desničarske radikalne skupine i dalje aktivne i čini se da je to što su neki dijelovi biračkog tijela bili razočarani novom vladom išlo u njihovu korist".
Vlada HDZ-a, nastavlja se, "poduzela je eksplicitnije pokušaje, od svojih prethodnika, kako bi instrumentalizirala medije i pojedine novinare s političkim ciljem". HDZ-ova vlada, napominje IHF, pokušala je "ponovno uspostaviti političku kontrolu nad HRT-om", a navode se i primjeri kada su neki ministri zvali i urgirali u raznim novinskim redakcijama. Svi ti slučajevi, ističe se, izazvali su oštru i brzu osudu nevladinih organizacija, udruženja novinara i javnih osoba.
Tijekom 2004., bilo je i nekoliko slučajeva kada su civilno društvo i mediji uspješno izvršili pritisak na vlasti otkrivajući pune činjenice o skandalima u koje su bili uključeni visokopozicionirani dužnosnici. Nekoliko je dužnosnika zbog toga moralo dati ostavke, ističe IHF, navodeći kao primjer slučaj POA/Puljiz.
Iako je zakon o medijima donesen 2003. godine, on još uvijek ima nedostataka, stoji u izvještaju u kojem se kao primjer nedostataka navode zakonska ograničenja u medijskom praćenju izbora, prema kojem elektronski mediji jednaku pozornost moraju posvetiti svim kandidatima. Kao pozitivan primjer navodi se privatizacija televizijskog tržišta u Hrvatskoj.
Novinari se prema novom kaznenom zakonu lakše mogu braniti od optužba za klevetu, ali takvi se postupci i dalje pokreću i provode, navodi IFH. Glavni problemi hrvatskih medija, prema ocjeni IFH-a, jest to da se "ozbiljno i profesionalno novinarstvo često žrtvuje zbog senzacionalističkih vijesti" što dovodi do "niske kvalitete novinarstva". Novinari "često nepotrebno otkrivaju identitete osoba u ranjivim položjima, poput žrtva zlostavljanja - posebice djece".
Hrvatsko pravosuđe, navodi IHF, i dalje je opterećeno velikim brojem neriješenih slučajeva, a kao pozitivan primjer navodi se to što je Ministarstvo pravosuđa organiziralo tečajeve za suce raznih sudova, kao i to što su otvorena četiri sudska odjela na kojima bi trebala voditi suđenja za ratne zločine.
"Kao i prošlih godina, čelnici rimo-katoličke crkve imali su jak utjecaj na nacionalističke i konzervativne političke stranke u različitim političkim i socijalnim pitanjima", stoji u izvještaju te se dodaje da je "pravna situacija 'ne-tradicionalnih' vjerskih zajednica i dalje problematična".
Socijalna situacija u RH je teška zbog, kako se navodi, velikog broja nezaposlenih, malih porodiljnih naknada, još uvijek neriješenog slučaja vraćanja duga umirovljenicima itd.
Ni prošle godine nije riješen problem vraćanja imovine hrvatskim državljanima koji su tijekom rata pobjegli iz zemlje, stoji u izvještaju, u kojem se navodi da u Hvatskoj još uvijek ne postoji adekvatna zakonska regulativa o odnosima između vlasnika imovine i stanarskog prava.
Nova HDZ-ova vlada "poduzela je napore za uspostavom respektabilne reputacije što se tiče prava manjina", navodi se te dodaje da je "situacija u vezi srpske i romske manjine još uvijek vrijedna žaljenja". "Iako vlada ima dobre namjere, nije poduzela dovoljno konkretnih mjera da spriječi diskriminaciju protiv Srba i Roma".
"Organizacije koje se bave pravima homoseksualaca primaju prijetnje gotovo svakodnevno, a postoje i izvještaji o fizičkim napadima na homoseksualce", nastavlje se te dodaje da je "Katolička crkva u više navrata koristila oštar i netolerantan jezik protiv homoseksualaca".
Prema službenim podacima, u razdoblju od 2001-2004. godine podignuto je samo sedam kaznenih prijava zbog rasne diskriminacije, navodi IHF i izražava zabrinutost zbog "nedavnih napora nekih skupina da promoviraju sjećanje na ustaški pokret", te navodi primjere organiziranja javnih skupova, podizanja spomenika, pjevanja ustaških pjesama, kao i revizionističke interpretacije povijesnih događaja.
Sredinom prošle godine, izvješćuje IHF, u Hrvatskoj je na snagu stupio novi zakon o azilantima, a tijekom 2004. podnesen je 141 zahtjev za azilom i svi su odbijeni.