Annan je prošlog mjeseca predložio da se Povjerenstvo UN-a za ljudska prava zamijeni "Vijećem za ljudska prava" koje će biti manje od sadašnjeg Povjerenstva koje ima 53 članice, među kojima mnoge i same ne poštuju temeljne slobode, kako navode nevladine organizacije.
"Pad ugleda Povjerenstva narušava ugled UN-a u cjelini", požalio se Annan, obraćajući se 53 zemljama članicama koje su se okupile na godišnjoj skupštini u Ženevi, koja će trajati šest tjedana.
"Djelomične reforme nisu dovoljne. Osnutak Vijeća za ljudska prava bio bi prigoda za novi početak", rekao je prvi čovjek UN-a. "Svesrdno pozivam države članice da brzo donesu načelnu odluku u svezi s njegovim osnutkom".
O razmjerima, mandatu i sastavu novog tijela moglo bi se kasnije raspravljati, predložio je glavni tajnik.
U prijedlogu koji je dio opće reforme UN-a kojom se predviđa proširenje Vijeća sigurnosti, Annan želi da buduće članice Vijeća za ljudska prava "pokažu čvrstu privrženost najvišim standardima na području ljudskih prava".
Članove Vijeća, koje bi stalno zasjedalo, birala bi Opća skupština dvotrećinskom većinom, a ne po regionalnom ključu, kao što je sada slučaj.
Glavna zadaća tog tijela bila bi "ocjena načina na koji sve države ispunjavaju svoje obveze prema ljudskim pravima", rastumačio je Annan.
Annan je usto pozvao da se prošire ovlasti Visokog povjerenstva za ljudska prava koje predvodi Kanađanska Louise Arbour. Trenutno to tijelo "ne može, kao što bi to trebalo, preuzeti dužnost dojavljivača, dok su povrede ljudskih prava često prvi pokazatelji nestabilnosti" u zemlji, požalio je glavni tajnik.