Njujorški Dow Jones indeks ojačao je 0,6 posto, na 10.507 bodova. Tehnološki Nasdaq, pak, dobio je 0,7 posto na vrijednosti, završivši poslovanje na 2.005 bodova.
Olakšanje na burzama uzrokovala je objava zabilješke s posljednjeg sastanka Vijeća za operacije na otvorenom tržištu američke središnje banke Fed u ožujku, iz koje je ulagačima bilo vidljivo da monetarni zakonodavci nisu bili jače zabrinuti inflatornim pritiscima od onoga što su 22. ožujka i priopćili.
To je umanjilo strahovanja od bržeg tempa podizanja kamatnih stopa i potaknulo jačanje dionica financijskih kompanija, senzitivnih na promjene monetarne politike. Najviše je porasla cijena dionice Citigroupa, za 1,8 posto.
"U zabilješci sa sastanka nije stajalo ništa što bi upućivalo da postoji veća zabrinutost oko inflacije od one koja je bila izražena u priopćenju sa sastanka. Ulagači su stoga odahnuli. Uz činjenicu da je cijena nafte oštro korigirana, sve je to potaknulo kupovinu dionica", opisao je raspoloženje na tržištu Alfred Kugel, glavni strateg pri Stein Roe Investment Capitalu.
Među većim dobitnicama isticale su se i dionice kompanija suočenih s odštetnim zahtjevima zbog uporabe azbesta nakon što je američki Senat pokazao spremnost za usvajanje legislative kojom bi se stvorio fond za kompenzaciju žrtvama vrijedan 140 milijardi dolara. Dionice W.R. Gracea skočile su 32 posto, a USG Corp-a 24,5 posto.
Ranije tijekom trgovanja raspoloženje je malo pokvario podatak o rekordnom američkom vanjskotrgovinskom manjku u veljači od 61 milijardu dolara, više nego je Wall Street očekivao.
Na europskim burzama cijene dionica su oslabile zbog sumnji u dobre zarade automobilskih i tehnoloških kompanija u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Londonski Ftse indeks spustio se 0,5 posto, na 4.946 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 0,6 posto, na 4.372 boda.