UNESCO je 2003. godine upozorio da bi kamenu citadelu mogao uvrstiti na svojoj popis ugroženih mjesta jer su stručnjaci ocijenili da su neograničeni turizam i klizanje tla oštetitli Machu Picchu i okolicu.
"Danas predajemo UNESCO-u plan za Machu Picchu jer je Peru spreman očuvati svoje nasljeđe", kazala je Maria Elena Cordova iz Nacionalnog instituta za kulturu.
Plan na 400 stranica predviđa ulaganje 132,5 milijuna dolara za zaštitu ruševine utvrde i staze Inka do tog najpoznatijeg južnoameričkog arheološkog nalazišta na visini od 2.560 metara koje godišnje posjeti gotovo pola milijuna turista.
Gradić smješten u podnožju citadele zbog navale turista pod velikim je pritiskom.
Machu Picchu je stalno izložen klizanju tla tijekom kišnih razdoblja, ali to ne znači da citadela tone, kao što mnogi misle, kazala je Cordova.
Američki istraživač Hriam Bingham otkrio je 1911. godine Machu Picchu u južnim Andama pokriven dubokom šumom. Taj kameni grad nedaleko od južnog peruanskog grada Cuzco vjerojatno je bio svetište cara Pachacuteca i nalazio se u samome središtu carstva Inka koje se početkom 15. stoljeća protezalo od Kolumbije do sjeverne Argentine.