Kao i jučerašnju po klubovima, i današnju pojedinačnu raspravu obilježili su zastupnički istupi o tome koliko je dobra, odnosno zla Hrvatskoj i Hrvatima donio antifašizam, pod krinkom kojega su se, upozoravaju neki zastupnici, počinili najveći zločini nad Hrvatima.
Nenad Stazić (SDP) je u ime predlagatelja kao osnovni cilj Deklaracije naveo isticanje vrijednosti antifašizma kao temeljnih vrijednosti ujedinjene Europe.
"Prije deset godina na proslavu 50. obljetnice pobjede nad fašizmom u Europi nije pozvan državni vrh na čelu s predsjednikom Tuđmanom, ne zato što se zaboravila njegova antifašistička prošlost, već zbog njegove tolerancije prema pojavama koje su negirale antifašizam. Sabor ne smije dozvoliti novo poniženje", rekao je Stazić.
U brojnim replikama koje je izazvalo njegovo izlaganje, zastupnici iz HDZ-a i HSP-a prozvali su predlagatelje da pokušavaju abolirati komunističke zločine, da te zločine miješaju s antifašizmom, te najavili da neće podržati Deklaraciju ako se u njoj ti zločini na osude.
Takve je istupe SDSS-ovac Milorad Pupovac ocijenio govorom mržnje, nepriznavanjem antifašističkih vrijednosti koje su, napominje, uvrštene i u preambuli hrvatskog Ustava.
"Ako u Ustavu postoje odredbe o antifašizmu, ako se u ovoj dvorani napada jedna od vrijednosti Ustava, onda je to ravno nasrtaju na državu. Postoje ovdje ljudi kojima su draže neke druge vrijednosti nego one ustavne na koje smo prisegnuli, a to je nedopustivo", kazao je Pupovac.
Na njegov je istup oštro reagirao nezavisni zastupnik Ivo Lončar, prozvavši SDSS-ovca da relativizira antifašizam kao hrvatsku svetinju.
"Da tragedija i ironija bude veća mi danas u Hrvatskom saboru imamo dva četnika", rekao je Lončar i zaradio opomenu predsjedavajućeg Vladimira Šeksa, koji je opomenu izrekao i Pupovcu zbog vrijeđanja zastupnika.
Andrija Hebrang (HDZ) ocijenio je da od 1943. hrvatski antifašizam nije ni postojao jer se, kaže, 'utopio' u jugoslavenski antifašizam koji je poslužio eliminaciji hrvatskih antifašista.
"Nezamisliva je Deklaracija ako ne priznamo da je dio antifašizma iskorišten da bi se eliminirali politički neistomišljenici", rekao je Hebrang.
Na zahtjev svih klubova u Saboru je oko podneva određena stanka tijekom koje bi se predstavnici klubova trebali dogovoriti hoće li nastaviti raspravu o IDS-ovu i SDP-ovu prijedlogu deklaracije o antifašizmu, te početi usuglašavati stavove o načinu na koji bi se Sabor uključio u međunarodnu proslavu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom.
Toj odluci prethodila je kraća stanka koju je tražio SDP, zahtijevajući da se rasprava prekine i da se klubovi pokušaju usuglasiti o načinu na koji bi se Sabor uključio u proslavu obljetnice 9. svibnja.
"Rasprava se pretvorila u govor mržnje nekih zastupnika što ne doprinosi ugledu Sabora i Hrvatske kao europske zemlje", kazala je Milanka Opačić (SDP), pozivajući zastupnike da podrže prijedlog da se rasprava prekine.
HDZ-ovci su uzvraćali da nisu izgovarali mržnju, već istinu i činjenice o pogromu Hrvata u doba komunizma, zbog čega, kažu, ne mogu prihvatiti deklaraciju kojom bi se ti zločini abolirali.
Stanku su potom zatražili svi saborski klubovi, a predsjedavajući Vladimir Šeks pozvao je njihove predstavnike da, nakon što se unutar svojih klubova usuglase o prijedlogu da se rasprava prekine, okupe u njegovu uredu kako bi se pokušali dogovoriti o načinu proslave spomenute obljetnice.
Inače, žučnu raspravu o "crvenima" i "crnima", o tome koliko je Hrvata stradalo u doba komunističkog režima, te brojna zastupnička prozivanja i replike, uporno je pokušavao primiriti potpredsjednik Sabora Luka Bebić, tražeći od zastupnika da se suzdrže od povijesnih rasprava.
"Našu smo državu utemeljili na antifašizmu, stavivši njegove vrijednosti u Ustav, i nemojmo sada raspravljati o drugim stvarima. Polemike ostavimo povjesničarima, a nemojmo u Saboru otvarati parnicu o tome tko je koga i kada ubio", poručio je zastupnicima.