Državna tajnica za rad Vera Babić istaknula je kako je, po mišljenju Europske komisije, kod nas čak potrebno "zakonsko uklanjanje pretjerane zaštite žena", ali istodobno, za razliku od zemalja EU, u Hrvatskoj ne postoji infrastruktura, odnosno podrška ženama s djecom i obiteljskim obavezama kako bi neopterećene ušle u svijet rada.
Pri tome se misli na organizaciju dječjih vrtića i drugih oblika društvene skrbi kako za djecu tako i starije članove obitelji, jer bi se time zaposlene žene rasteretilo i učinilo ih ravnopravnim kandidatima za zaposlenje.
Žene čine 58 posto od ukupno 330.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, a najteže zapošljiva skupina su žene između 40 i 50 godina.
U odnosu na muškarce za isti posao plaćene su 10 do 15 posto manje.
Stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj je oko 45 posto, dok je u zemljama Europske unije oko 55 posto, s ciljem da do 2010. dosegne 60 posto.
"Unatoč zakonskoj regulativi žene se teže zapošljavaju, lakše gube posao, teže napreduju i slabije su plaćene za isti posao", upozorila je članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Ljubica Brdarić.
Otežavajuća okolnost za žene u Hrvatskoj je majčinstvo - pokazalo se da što žena ima više djece, to je manje uključena u svijet rada, dok za muškarce vrijedi suprotno, kaže predsjednica Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Božica Žilić.
Istraživanja sindikata su pokazala da mlađe žene nisu dobre poslodavcima zbog mogućnosti majčinstva, a starije pak odbijaju navodeći da imaju previše godina i previše iskustva.
"Prilikom razgovora o poslu, malo je poslodavaca kojima je bitno iskustvo, motivacija i spremnost za učenje, većina ih se raspituje o bračnom statusu i broju djece, te eventualnim obavezama koje bi ženu spriječile da radi 'u slučaju potrebe'", navodi Žilić iskustva žena između 25 i 45 godina koje su tražile posao.
Na diskriminaciju je upozorila i pravobranitejlica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik upozorivši da ona započinje već u oglasima za posao, gdje se većinom traže zanimanja izražena u muškom rodu, npr. inženjer, projektant, kuhar itd., a prilikom razgovora za posao ženama se daje do znanja da zbog obiteljskog statusa nisu poželjne za posao.