Institut je pokušao procijeniti ukupni trošak poduzeća koja su obveznici poreza na dobit, analizirane su sve vrste poreza (osim carina i trošarina), a prema vrsti troška troškovi radne snage unutar poduzeća zaduženih za poreze, troškovi dodatnih softvera i hardvera, formulara, stručne litarature, itd., te vanjski troškovi (knjigovodstveni ili računovodstveni servisi, porezni savjetnici i sl.).
Znakovito je kako s veličinom poduzeća pada udio troškova u vezi poreza na dobit, raste udio PDV-a, dok je udio troškova kod poreza na plaće konstantan. Kada je riječ o učinkovitosti poreza odnosno udjela troškova poreza u relevantnim poreznim prihodima, najmanje je učinkovit porez na dobit (11,8 posto), dok su PDV i porezi na plaće s udjelima od 4,5, odnosno 2,9 posto relativno učinkoviti, navodi Vjekoslav Bratić u članku "Koliko oporezivanje košta poduzeća?", objavljen u Newsleteru, povremenom glasilu Instituta.
Objašnjava da npr. udio od 11,8 posto poreza na dobit znači da poduzeće koje plati jednu kunu poreza na dobit potroši i dodatnih 11,8 lipa kako bi tu svoju poreznu obvezu i ispunilo.
Podatak da je udio troškova PDV-a u prihodima PDV-a obveznika poreza na dobit oko 4,5 posto snažan je dokaz relativne učinkovitosti tog poreza na razini poduzeća, ističe Bratić. No, dodaje da na takav nizak udio utječe i relativno visoka stopa PDV-a od 22 posto, bez sniženih stopa i s vrlo uskom primjenom nulte stope.
Ističe da su od ukupnih troškova oporezivanja od više od dvije milijarde kuna, čak trećinu (760 milijuna kuna) snosila poduzeća s najviše dva zaposlena (uključujući i vlasnika). Ta poduzeća, napominje, čine gotovo 60 posto poduzeća.
Dodaju li se tim poduzećima i ona od tri do pet zaposlenih (njihov je trošak 432 milijuna kuna, ili 21 posto), te dvije grupe snose više od polovice ukupnih troškova oporezivanja.
Najveća poduzeća, s više od 250 zaposlenih, imaju vrlo malen udio troškova oporezivanja od 2,4 posto (49 milijuna kuna). To je ponajprije, zamjećuje Bratić, rezultat toga što ih nema puno, u istraživanju ih je analiziran 419, ili 0,5 posto.
Udio ukupnih troškova oporezivanja poduzeća obveznika poreza na dobit u BDP-u od oko 1,2 posto nije izrazito visok, kao ni udjeli troškova različitih poreza u relevantnim poreznim prihodima. To znači kako je učinkovitost različitih vrsta analiziranih poreza relativno povoljna, zaključuje Bratić, napominjući kako bi svakako bilo potrebno poboljšavati porezni sustav, pojednostavljivati ga, te bolje i učinkovitije usklađivati računovodstveni i porezni sustav.
Uz istraživanje o troškovima poduzeća za ispunjavanje poreznih obveza, Institut za javne financije objavio je i podatke o troškovima za obrtnike i troškovima oporezivanja građana.
Istraživanje je pokazalo da je trošak oporezivanja građana relativno nizak - građane je oporezivanje u razdoblju od lipnja 2001. do lipanj 2002. koštalo 57 milijuna kuna, ili 0,03 posto BDP-a.
Ispunjavanje pak poreznih obveza za obrtnike je visok trošak, oni su za ispunjavanje tih obveza u istom razdoblju potrošili 1,4 milijarde kuna, što je oko 0,8 posto BDP-a.