Haški sud odobrio je Miletiću novu odgodu od 14 dana nakon što je Miletićev branitelj po službenoj dužnosti rekao kako njegov mandant traži odvjetnika po svom izboru.
Miletić, koji je bio zamjenik generala Ratka Mladića za operativni rad i obuku, početkom ožujka na svom prvom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY), zajedno s umirovljenim generalom vojske Republike Srpske Milanom Gverom, nije se izjasnio o krivnji pa mu je bilo odobreno da to učini naknadno u roku od 30 dana.
On je tada kazao kako ne razumije navode optužnice pa je odvjetnik, koji mu je dodijeljen za prvo pojavljivanje, Peter Morrisey, predložio da se Miletiću omogući da dodatno prouči optužnicu i o krivnji se izjasni naknadno, što je sud prihvatio.
Gvero se tada izjasnio da nije kriv prema točkama optužnice.
Gvero i Miletić, koji su se ICTY-u predali 24. i 28. veljače, optuženi su u pet točaka za progon, ubojstva i deportacije Bošnjaka na području Srebrenice i Žepe u ljeto 1995.
Tereti ih se za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice i Žepe u srpnju i kolovozu 1995.
Gvero je u glavnom stožeru VRS bio pomoćnik zapovjednika Ratka Mladića zadužen za moral, pravna i vjerska pitanja.
Uz Miletića i Gveru, optužen je i general Zdravko Tolimir koji je još na slobodi.
Optuženi su za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu, zajedno s Radovanom Karadžićem, Mladićem i ostalima iz vrha VRS, s ciljem trajnog uklanjanja Bošnjaka s područja istočne Bosne. Taj je zločinački pothvat kulminirao pokoljem više od 7.000 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995.
Iako su svi ostali sudionici zločinačkog pothvata optuženi, a neki od njih i pravomoćno osuđeni za genocid u Srebrenici, poput Radislava Krstića i Vidoja Blagojevića, trojicu Mladićevih najbližih suradnika optužnica ne tereti za genocid.