U svom izvješću Vijeću sigurnosti o stanju u BiH Ashdown je odao priznanje vlastima Republike Srpske za izručenje Haškom sudu pet optuženika za ratne zločine u posljednja dva mjeseca koje ukazuje na promjenu njihova stava prema Sudu.
Ashdown je upozorio kako je još prerano govoriti o punoj suradnji RS-a i da je prirodno da iskusni promatrači ostanu sumnjičavi dok se proces ne otvori u potpunosti.
"Ali, sada vjerujem da bi se moglo raditi o promjeni stava vlasti Republike Srpske i prihvaćanju da put u Bruxelles i Europsku uniju, i NATO vodi kroz Den Haag", rekao je on dodajući da ne smije biti predaha dok svi optuženi ne budu uhićeni.
Deset godina nakon Daytona BiH se usmjerava na ispunjavanje zahtjeva za članstvo u NATO-ovom Partnerstvu za mir i uvjeta za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, kaže se u Ashdownovom izvješću Vijeću sigurnosti, čemu je do sada glavna prepreka bio nedostatak pune suradnje RS s Haškim sudom.
Bosanski Srbi su pod velikim pritiskom međunarodne zajednice da ojačaju suradnju s Haškim sudom i izruče mu sve optužene za ratne zločine što je preduvjet za uključenje BiH u Partnerstvo za mir NATO-a i početak pregovora s EU-om.
NATO je nedavno po drugi put odbacio kandidaturu BiH za Partnerstvo za mir zbog nesuradnje RS s Haškim sudom, a ponovno će je razmatrati u travnju. Obično, ukoliko je zemlja tri puta odbijena NATO je više ne poziva u svoje članstvo.
"Ne tvrdim da događaji posljednjih nekoliko tjedana čine punu suradnju sa zahtjevima Suda", rekao je Ashdown napominjući kako deset godina nakon Srebrenice, u kojoj su bosanski Srbi ubili oko 8.000 Muslimana, ne smije oslabiti poziv za privođenjem pravdi odgovornih.
On je kazao kako ovaj proces neće biti okončan dok glavni optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić kao i svi drugi ne budu uhićeni.
"Najvažnije je sada da se to nastavi", rekao je Ashdown.
Napominjući da BiH mora udovoljiti i drugim zahtjevima međunarodne zajednice poput reorganizacije policije i reforme obrane, kojoj RS pruža otpor, Ashdown je izrazio nadu da će 2005. biti godina u kojoj će se BiH početi "čvrsto ugrađivati u euroatlantske strukture".
Ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak je rekao Vijeću sigurnosti kako očekuje da EU prizna značajan napredak zemlje i odobri da u svibnju počnu pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Govoreći u ime EU-a, veleposlanik Luksemburga Jean-Marc Hoscheit je kazao kako unatoč napretku u udovoljavanju kriterija još uvijek postoje prepreke, suradnja s Haškim sudom i reorganizacija policije. Puna suradnja s Haškim sudom, posebice RS-a, i dalje je ključan uvjet, dodao je on.
U izvješću se kaže i kako se očekuje da će ponovni izbor Stjepana Mesića za predsjednika Hrvatske pozitivno pridonijeti kontinuitetu i stabilnosti kako u BiH tako i u cijeloj regiji.
Ashdown je rekao kako će ovo biti njegovo pretposljednje izvješće Vijeću sigurnosti jer će na kraju godine odstupiti s mjesta visokog predstavnika za BiH i posebnog predstavnika EU-a.