Na osnovi tih podataka iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u Hrvatskoj, koju izrađuje Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba, zaključuje se da Hrvatska izvozi neprerađenu mineralnu sirovinu, a uvozi dvostruko skuplje gotove proizvode.
Naručitelj Strategije je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a izradbu je potaknulo Gospodarsko interesno udruženje "GIU Promins" s ciljem uspostave učinkovitijeg i prihvatljivog sustava gospodarenje mineralnim sirovinama te razvoja rudarstva uz očuvanje okoliša.
U Hrvatsku se uvoze čvrsta fosilna goriva, poluproizvodi boksita, željeza, kroma, sumpor, kaolin i druge gline, gips i žbuka, portland cement, leucit, azbest, magnezijev karbonat, sirovine za vapno, poluproizvodi granita, porfirita i mramora, prerađevine od čvrstog kamena, prirodni pijesak, drobljeni kamen, sol i slane vode.
Izvozi se boksit, portland cement, gline, gips i žbuke, sumpor, sirovine za vapno, poluproizvodi mramora, pjesak i šljunak, drobljeni kamen, sol i slane vode.
Po podacima koji su osnova izradbe Strategije, vrijednost eksploatacije čvrstih mineralnih sirovina u Hrvatskoj je 2002. iznosila 1,1 milijardu kuna, a sirove nafte i plina 2,8 milijarda kuna, odnosno 0,6 posto bruto društvenog proizvoda za mineralne sirovine te 1,6 posto za sirovu naftu i plin.
Ukupna bruto dodana vrijednost eksploatacije mineralnih sirovina u 2002. je bila 146,1 milijarda kuna. U odnosu na prethodnu godinu stopa rasta u eksploataciji čvrstih mineralnih sirovina iznosila je 22,4 posto, najviše zbog tehničko-građevnog kamena.
U Hrvatskoj ima ukupno 619 odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, a prosječna je površina 651 hektar. Površina polja čvrste mineralne sirovine je u prosjeku 100,9 hektara.
Ugljikovodici se eksploatiraju na oko 85 posto površina, na 59 polja.
Tehničko-građevni kamen eksploatira se na 240 polja, ciglarska glina na 40 polja, građevni pijesak i šljunak na 79 polja, a arhitektonsko-građevni kamen na 82 polja. Od mineralnih sirovina još se iskorištavaju kremeni pijesak, karbonatna sirovina za industrijsku preradu, sirovina za proizvodnju cementa, keramičke i vatrostalne gline, gips, boksit, barit, bentonitna glina, kreda, glina, tuf, morska sol i kvarcit.
Stručnjaci drže da broj eksploatacijskih polja nije u skladu s proizvodnjom, ne koriste se pravilno, a veliki broj nije u funkciji. K tomu, neka eksploatacijska polja su prevelika, a druga premalena za pravilno korištenje. Proizvodnja po eksploatacijskom polju je mala, pa primjerice za tehničko-građevni kamen iznosi 35.000 kubičnih metara na godinu.
Uzlazni trend u posljednjih je šest godina primjetan u eksploataciji tehničko-građevnog kamena, silikatne i karbonatne sirovine, ciglarske gline i arhitektonsko-građevnog kamena. Neke se, pak, mineralne sirovine uopće ne ekspoloatiraju iako su odobrena takva eksploatacijska polja.
Prema procjenama, a s obzirom na odnos eksploatacijskih pričuva i ostvarene godišnje proizvodnje, postojeći intenzitet eksploatacije moguće je održati 30 godina, bez novih istražnih radova i kao osnovu razvoja prerađivačke industrije.
Pri izradbi Strategije na prvom će mjestu biti nacionalni interesi - poticanje eksploatacije pričuva mineralnih sirovina i ravnomjerna raspodjela eksploatacijskih polja. Eksploatacija mora biti tehničko-tehnološki prihvatljiva, uz primjerenu zaštitu okoliša te prenamjenu otkopanih prostora. Potrebno je uvažiti procjene o dobiti i zapošljavanju u toj djelatnosti, osigurati odgovarajući zakonski okvir te suradnju s državnim agencijama.