Današnjom predajom karata završen je posao preciznog definiranja veličine i strukture minski sumnjivih prostora u Hrvatskoj, te njihovo obilježavanje, kazao je Jungwirth.
Na području Šibensko-kninske županije je 67 kilometara četvornih minski sumnjivih prostora što je 2,2 posto ukupne površine.
Od 1998., od kada Hrvatski centar za razminiranje prati stanje, u županiji su tri osobe smrtno stradale od mina.
Najveća koncentracija neekspolodiranih eksplozivnih sredstava je na drniškom, skradinskom i vodičkom području, a minski sumnjivih prostora ima i oko Šibenika, te u općini Ružić, Promini i Kistanjama. Na području cijele županije dosada je postavljeno 789 znakova o minski opasnim prostorima.
Dio prostora, oko četiri posto, stanovništvo koristi na vlastiti rizik kao poljoprivredno zemljište, a nakon trogodišnjeg korištenja i obrade, napomenuo je Jungwirth, ta se područja više neće smatrati minski sumnjivim prostorima.
Karte su na neki način i poziv svima koji znaju za još uvijek neobilježeni minski sumnjiv prostor da to odmah jave Centru za razminiranje. Također očekujemo dojavu o svakoj tabli koja zbog bilo kojih razloga nije na mjestu kako je to označeno na karti, kazao je Jungwirth.
Naveo je da je lani u Šibensko-kninskoj županiji razminirano dvostruko više od planiranog.
Kada će Hrvatska biti u cijelosti razminirana, ovisit će o raspoloživim sredstvima. Prošle je godine potrošeno 312 milijuna kuna, dok se u ovoj za poslove razminiranja planira izdvojiti 450 milijuna kuna.
Ukoliko u idućim godinama bude moguće osigurati 600 - 700 milijuna kuna godišnje, 2009. bit će posljednja godina u kojoj ćemo govoriti o minskim prostorima u Hrvatskoj. Takva dinamika predviđena je i Nacionalnim programom protuminskog djelovanja. Ukoliko bude realiziran, u Hrvatskoj nakon 2009. više neće biti mina, kazao je Jungwirth.