Skup pod nazivom "Slaba društva i nevolje s pluralizmom" okupio je šezdesetak sudionika, a uvodna izlaganja održali su sveučilišni profesori iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Njemačke.
Po riječima organizatora, na skupu se znanstvenom raspravom želi otkriti u kojoj su mjeri tranzicijska društva u "regiji" sposobna prihvatiti pluralizam te koliku ulogu u tome imaju politički sustavi. U tom je smislu promatrana i uloga civilnog društva kao osnovnog promotora pluralizma u tzv. novim demokracijama, ali i sposobnost javnosti da iskusi i prakticira pluralizam.
Po riječima njemačkog sociologa Boda Webera s Instituta za sociologiju Sveučilišta u Hannoveru, politički sustavi u postjugoslovenskim društvima 90-tih godina bili su određeni prividom demokratskog odnosno stranačkog pluralizma, za razliku od simuliranog političkog pluralizma u socijalističkoj Jugoslaviji.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski smatra da je u postkomunističkim uvjetima politički pluralizam bio ideološki nametnut, a ne izboreni odgovor na nepredstavljenost različitih socijalnih segmenata, interesa i svjetonazora. Stoga je, smatra Puhovski, došlo do široke društvene neprihvaćenosti ideje pluralizma.
Profesor Josip Kregara sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kazao je da su osnovni problem novih demokracija njene neučinkovite institucije, zbog čega je, kako je rekao, potrebno provesti ozbiljne reforme u izbornom zakonodavstvu, lokalnoj samoupravi, sudstvu ali i području ljudskih prava.
Beogradski profesor prava Jovica Trkulja govorio je o problematici političkog pluralizma u Srbiji i Crnoj Gori i naglasio kako smatra da politički sustav u toj zemlji još nije izašao iz autoritarnog modela vladavine.
Situaciju u Bosni i Hercegovini opisali su profesori sarajevskog Fakulteta političkih nauka Dino Abrazović i Nerzuk Ćurak, dok je Nicole Lindstrom (Central European University) govorila o pluralizmu o odnosu na proces europeizacije.