BRUXELLES
Izručenje odbjeglog generala Ante Gotovine Haškom sudu nije uvjet za početak pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om, nego je to puna suradnja s Tribunalom, rekao je u četvrtak britanski diplomatski izvor u Bruxellesu. "Gotovina nije uvjet, nego je to puna suradnja s Haškim sudom", rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan. A puna suradnja, po njemu, značila bi da Hrvatska čini ono što je činila kada je dvaput dobila pozitivno mišljenje glavne haške tužiteljice Carle del Ponte. Formulacija koja bi zadovoljila Europsku uniju bila bi da Hrvatska "izvan razumne sumnje" surađuje s Haškim sudom, a to bi trebala ustvrditi glavna haška tužiteljica, rekao je. Taj je izvor opovrgnuo da Britanija želi da Hrvatska uđe u EU zajedno sa Srbijom, dodajući da se treba prisjetiti da je više od dvije trećine zemalja članica u srijedu na sjednici Vijeća bilo protiv ili suzdržano u pogledu otvaranja pregovora.
BERLIN
Njemački mediji su s pojačanim interesom popratili odluku Vijeća ministara Europske unije o odgodi početka pregovora s Hrvatskom pri čemu se u komentarima uglavnom opravdava potez EU-a. Dnevnik Sueddeutsche Zeitung u glavnom komentaru zaključuje da se odluka o odgodi pregovora ne tiče samo EU-a i Hrvatske nego i čitavog svijeta te da je u pitanju razumijevanje pravednosti. Frankfurter Algemeine Zeitung citira njemačkog predstavnika na ministarskom sastanku EU-a Hansa Martina Buryja koji je iznio stajalište Njemačke po kojem su Hrvatskoj vrata u Europu širom otvorena od trenutka kad izruči optuženog Gotovinu ili dokaže da "objektivno nije u stanju to učiniti". Frankfurter Rundschau smatra da je upozorenje iz Bruxellesa produktivno, dok komentator lijevo orijentiranog Tageszeitunga smatra da Haški sud ovakvim odlukama treba podržavati unatoč tomu što je koji put prepoznatljiva strategija Den Haaga po kojoj se brišu granice između agresora i žrtve.
PARIZ
Odgoda pregovora Europske Unije s Hrvatskom upozorenje je Turskoj i balkanskim zemljama, ocjenjuje pariški Le Monde u broju od petka. Pariški dnevnik navodi riječi predsjedajućeg Unije, luksemburškog premijera Jean-Claude Junckera, da je uvjeren da će Hrvatska biti u stanju dokazati, "tijekom idućih tjedana", da "blisko i u potpunosti surađuje" s Haškim tribunalom. Usto, list prenosi izjavu šefa talijanske diplomacije Gianfranca Finija o "teškoj i bolnoj, ali politički neizbježnoj odluci". Pariški dnevnik posebno značenje pridaje stajalištu koje je u Bruxellesu zastupao šef francuske diplomacije po kojem odluku Vijeća ministara treba shvatiti kao "upozorenje svim zemljama kandidatima, ponajprije balkanskim zemljama i Turskoj".
ZAGREB
Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević, zajedno s ministrima obrane Bugarske, Rumunjske, Turske, Norveške i Islanda, sudjelovat će u subotu u Luxembourgu na sastanku s EU Trojkom, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo obrane. Cilj je sastanka, kaže se u priopćenju, informiranje zemalja kandidata i europskih članica NATO-a koje nisu članice Europske unije - Norveške i Islanda, o zaključcima i preporukama neformalnog susreta ministara obrane dvadesetpetorice koji se održava u petak. Ministri obrane Europske unije na tom neformalnom sastanku u petak razgovarat će o operacijama Europske unije s naglaskom na operaciju u BiH (Althea), daljnjem razvoju vojnih kapaciteta Europske unije, doprinosu Europske sigurnosne i obrambene politike (ESDP) borbi protiv terorizma, njezinoj ulozi u Africi, te pomoći zemljama jugoistočne Azije pogođenim tsunamijem.
DEN HAAG/ZAGREB
Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) u postupku protiv šestorice Hrvata iz BiH najavilo je za sredinu travnja odluku o prigovorima na optužnicu, koja bi, po očekivanju branitelja, zbog nejasnoća trebala biti vraćena na doradu kao i u predmetu Čermak i Markač. "Glavni dio našeg prigovora vezan je za nejasnoće u optužnici i nedefinirane uloge optuženih u 'udruženom zločinačkom pothvatu'. Vjerujemo da će odluka koju je vijeće najavilo za sredinu travnja biti slična onoj za Čermaka i Markača", rekao je u četvrtak u telefonskom razgovoru iz Den Haaga odvjetnik Božo Kovačić. "Odluka kod Čermaka i Markača je dobro utemeljena jer daje pregled cijele sudske prakse. Vijeće u našem predmetu ne može ići ispod te odluke", kazao je Kovačić, branitelj generala Slobodana Praljka.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivši ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Mićo Stanišić u četvrtak se pred Haškim sudom (ICTY) izjasnio da se na osjeća krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992. "Nisam kriv", ponavljao je Stanišić (51) nakon što mu je sudac Carmel Agius pročitao svaku od deset točaka optužnice. Stanišić se na prvom pojavljivanju pred sudom branio sam, na vlastiti zahtjev, pa mu nije dodijeljen 'ad hoc' branitelj. Stanišića (51) se tereti po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon, istrebljenje, ubojstva, mučenja i deportacije bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih nesrba tijekom 1992. godine, kada su srpske snage provele glavninu etničkog čišćenja teritorija današnje Republike Srpske. Optužen je u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivši oficir vojske bosanskih Srba Drago Nikolić, optužen za genocid u Srebrenici, u četvrtak je iz Beograda doputovao u Amsterdam, odakle je nakon predaje nizozemskim vlastima prebačen u pritvor Haškog suda (ICTY). Dolazak Drage Nikolića (48) u pritvor ICTY-a u Scheveningenu, potvrdio je ured glasnogovornika Haškog suda. U Nikolićevoj pratnji u Haag je doputovao srpski ministar za upravu Zoran Lončar, koji će sudu predati vladina jamstva za puštanje na slobodu do početka suđenja. Nikolića se tereti za genocid ili suučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubojstva i progon zbog pokolja više od 7.000 Bošnjaka zarobljenih nakon što su snage VRS zauzele Srebrenicu 11. srpnja 1995.
BRUXELLES
Europska unija i dalje želi ukinuti embargo na prodaju oružja Kini, unatoč "zamršenim prilikama" do kojih je doveo kineski antisecesionistički zakon, izjavio je u četvrtak Visoki predstavnik za vanjsku politiku EU-a Javier Solana. Dvadeset petorica nastoje se dogovoriti o ukidanju embarga koji su Europljani nametnuli Kini nakon krvavog gušenja prosvjeda na trgu Tienanmen u Pekingu 1989., dodao je Visoki predstavnik. Javier Solana je dao izjavu nakon susreta s kineskim ministrom vanjskih poslova Lijem Zhaoxingom. Solana je podsjetio da su se europski čelnici u prosincu dogovorili da će postrožiti pravila ponašanja EU-a što se tiče prodaje oružja prije nego ukinu embargo.
KAIRO
Palestinske frakcije proglasile su u četvrtak s Izraelom primirje u kojemu nije definiran rok, doprinoseći tako nastojanjima predsjednika Mahmuda Abasa da uvjeri židovsku državu kako Palestincima treba vratiti više gradova na Zapadnoj obali, te osloboditi zatvorenike, prenosi Reuters. "Sudionici dvodnevnih pregovora koji su počeli jučer blizu Kaira, ustanovili su da je iznimno važno održati nedavno uspostavljen mir u zamjenu za izraelski angažman na prekidu svih oblika napada te na puštanju zatvorenika", kaže se u priopćenju što su ga u četvrtak objavile palestinske frakcije. Abas želi održati primirje kako bi uvjerio Izraelce da se povuku s palestinskih teritorija, da oslobode zatvorenike te da poduzmu ostale korake kako bi se običnom Palestincu omogućio jednostavniji i lagodniji život. On je kazao kako bi razdoblje primirja trebalo dovesti do ponovnih izraelsko-palestinskih pregovora o neovisnoj palestinskoj državi.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon u četvrtak je pozdravio dogovor palestinskih skupina o uvjetovanom prekidu napada na Izrael, ali i naglasio kako militantne frakcije u konačnici moraju biti razoružane u interesu mira. Iz Sharonova ureda priopćeno je kako je premijer telefonom rekao egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku kako je "dogovor postignut u Kairu pozitivan prvi korak". U priopćenju se kaže da je Sharon naglasio kako je riječ o privremenom sporazumu i da napredak u mirovnom procesu ovisi o razoružanju militanata. "Terorističke organizacije ne mogu nastaviti postojati kao naoružane skupine, a osobito ne kao terorističke organizacije", izjavio je Sharon.
JERUZALEM
Izraelske su vlasti u četvrtak optužile nekadašnjeg nuklearnog tehničara Mordechaija Vanunua da je prekršio uvjete pod kojima je oslobođen jer je razgovarao s novinarima i pokušao posjetiti Zapadnu obalu, objavile su pravosudne vlasti. "Mogu me pedeset puta optužiti ako žele, nastavit ću razgovarati s novinarima", rekao je Vanunu koji nije priveden. Taj nekadašnji nuklearni tehničar, koji je odslužio 18-godišnju zatvorsku kaznu jer je odavao izraelske atomske tajne britanskim novinama, oslobođen je u travnju prošle godine, ali zabranjeni su mu razgovori s novinarima i izlazak iz Izraela. U četvrtak je optužen za 21 kršenje tih ograničenja od kojih neka istječu idući mjesec, objavio je radio izraelske vojske. Vanunu je dao nekoliko intervjua stranim medijima i policija ga je nakratko zatvorila nakon što je prošli Božić pokušao posjetiti Betlehem na Zapadnoj obali.
BERLIN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder najavio je u četvrtak u redovitom vladinu izvješću pred Bundestagom niz mjera za gospodarstvo kojima je cilj smanjiti rekordnu nezaposlenost u Njemačkoj. Po najnovijim statističkim podacima trenutačno je nezaposleno 5,2 milijuna ljudi. Njemački kancelar najavio je smanjenje poreza za veće i srednje poduzetništvo. Vlada će u sljedeće dvije godine uložiti dodatne četiri milijarde eura u poboljšanje prometne infrastrukture. Istodobno bi ukidanjem sporne subvencije privatne stanogradnje bilo ušteđeno 6 do 8 milijardi eura godišnje i taj novac uložio bi se u obrazovanje i znanost. Najavljena je i provedba plana za suzbijanje birokracije.
BANJA LUKA
Predsjednik Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) i vođa oporbe u parlamentu Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je u četvrtak u Banjoj Luci da će reforma obrambenih snaga u Bosni i Hercegovini biti opravdana samo ukoliko će to osigurati znatne materijalne uštede. Dodik je, nakon razgovara s izaslanstvom Europske unije, naglasio da imovina Vojske Republike Srpske "ne može biti prenesena na obrambene snage Bosne i Hercegovine", već treba ostati u vlasništvu RS i eventualno se može iznajmiti oružanim snagama BiH. Predsjednik SNSD Milorad Dodik novinare je podsjetio na to da se njegova stranka uporno zauzima za demilitarizaciju Bosne i Hercegovine i da kao prijelazno rješenje predlaže profesionalizaciju oružanih snaga.
SKOPLJE
Ozbiljne nepravilnosti na lokalnim izborima u Makedoniji narušile su ugled zemlje i dovele u pitanje njeno pridruživanje euroatlantskim integracijama, priopćio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, prenose mediji u Skoplju. Zbog nepravilnosti na izborima koji su održani 13. ožujka, oporbeni blok makedonskih stranaka također je izrazio nezadovoljstvo i zahtijeva poništenje prvog kruga u tri skopske općine. Oporbeni blok albanskih stranaka zahtijeva poništenje u svim općinama gdje u većini žive Albanci. Koalicija Demokratske partije Albanaca i Partije demokratskog prosperiteta na prosvjednom maršu u Tetovu u četvrtak je najavila bojkot drugoga kruga izbora ako ne bude poništen prvi krug u svim općinama gdje su Albanci većinsko stanovništvo. Unatoč brojnim kritikama, makedonski premijer Vladimir Bučkovski u četvrtak je izjavio da su međunarodni promatrači ocijenili da su izbori protekli u demokratskom duhu, bez većih nepravilnosti. On je okrivio oporbu da je prije nego što su prebrojani glasovi, stvorila dojam da su izbori u nekim općinama falsificirani.
PRIŠTINA
U srpskim sredinama na Kosovu u četvrtak je odana počast srpskim žrtvama nasilja koje se dogodilo 17. i 18. ožujka prošle godine. U međuetničkim sukobima prije godinu dana poginulo je 11 Albanaca i 8 Srba, porušeno je ili oštećeno oko 900 srpskih kuća i tridesetak pravoslavnih hramova i manastira. Obljetnica ovog događaja obilježena je vjerskim obredom u manastiru Gračanica i u hramu Sv. Dimitrija u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, paljenjem svijeća i prosvjednom šetnjom. Okupljanja građana iskorištena su i za potpisivanje peticije kojom se od generalnog tajnika UN-a Kofija Annana zahtijeva opoziv civilnog upravitelja na Kosovu Sorena Jessena- Petersena. Srpsko narodno vijeće, inicijator potpisivanja peticije, Petersena drži odgovornim za težak položaj Srba na Kosovu.
SOFIJA
Bugarski kontingent u Iraku, u kojem se trenutačno nalazi 462 ljudi, biti će smanjen na 370 ljudi krajem lipnja i vlada će prije kraja ožujka donijeti odluku o mogućem povlačenju kontingenta, rekao je u četvrtak bugarski ministar obrane Nikola Svinarov. "Naši planovi predviđaju smanjenje našeg kontingenta za stotinjak vojnika" tijekom sljedeće rotacije u lipnju, rekao je ministar u sklopu sastanka vlade u Sofiji. Svinarov je rekao da će moguće povlačenje bugarskih postrojbi iz Iraka vlada razmotriti prije kraja ožujka, nakon čega će prijedlog podastrijeti u parlamentu. Ministar nije precizirao kalendar mogućeg povlačenja.
ISLAMABAD
Žrtva kolektivnog "plemenskog silovanja" iz 2002., pozvala je u četvrtak pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa da zapovjedi uhićenje četvorice napadača koji su oslobođeni ovog tjedna unatoč suprotnoj odluci pakistanskog Vrhovnog suda. Šestorica muškaraca bila su u kolovozu 2002. osuđena za silovanje Mukhtiar Mai (33), koje su počinili po naređenju lokalnog plemenskog vijeća u pokrajini Pandžab kako bi osvetili čast njihova klana. Prizivni sud u Lahoreu oslobodilo je krivnje petoricu njih početkom ožujka, a šestome dosudio kaznu doživotnog zatvora, ali je takvu presudu poništio Vrhovni sud pod pritiskom javnosti i stranih medija. Unatoč tomu četvorica napadača oslobođena su i vratila su se u svoje selo Meerwala, gdje i dalje živi žrtva.
ANKARA
U odronu zemljišta, u četvrtak rano ujutro u turskom selu Sugozu, u pokrajini Sivas, na istoku zemlje, poginulo je najmanje 12 osoba, javila je državna televizija. Prema informacijama koje pristižu iz grada Koyulhisara, u čijoj se blizini nalazi Sugozu, prilikom klizanja tla nestala je 21 kuća. Prema prvim informacijama, do erodiranja zemljišta došlo je najvjerojatnije djelovanjem podzemnih voda.