Optuženi Stanišić se, kako je u četvrtak priopćila Vlada Srbije, na dobrovoljnu predaju Haaškom sudu odlučio nakon razgovora s ministrom za državnu upravu Srbije Zoranom Lončarom i ministrom unutarnjih poslova Republike Srpske Darkom Matijaševićem, koji su izjavili da je riječ o "moralnoj i patriotskoj odluci koja je u najboljem interesu SCG i Republike Srpske".
Vlada Srbije će, priopćeno je također, pružiti sva potrebna jamstva kako bi optuženi Stanišić bio pušten na slobodu do početka suđenja, te će osigurati i potrebnu pomoć njegovoj obitelji.
Haaški sud (ICTY) otpečatio je optužnicu protiv Stanišića u četvrtak navečer. Na teret mu se stavlja progon, istrebljenje, deportacije i ubojstva bosanskih Muslimana i Hrvata tijekom 1992. godine, kad su srpske snage provele glavninu etničkog čišćenja teritorija današnjeg srpskog entiteta u BiH.
Po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti haaška optužnica ga u sedam točaka tereti za zločine protiv čovječnosti zbog progona na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi, za istrebljenje, deportacije, ubojstva, mučenja i nehumane postupke, uključujući i prisilno preseljenje, te u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja ratovanja zbog ubojstava, mučenja i okrutnosti.
Stanišić je optužen je za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu od 1. travnja do 31. prosinca 1992. godine, kada je obnašao dužnost ministra policije Republike Srpske. Cilj zločinačkog pothvata, koji je po optužnici trajao do Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, bilo je "trajno uklanjanje i etničko čišćenje, silom ili drugim sredstvima, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih ne-Srba s teritorija planirane jedinstvene srpske države, činjenjem zločina za koje je optužen", navodi se u optužnici.
Optuženi Stanišić u Den Haag je otputovao u pratnji srbijanskog ministra Lončara i ministra policije Republike Srpske Matijaševića. Uoči odlaska u Haag Stanišić je izjavio za agenciju Srna, kako prenosi beogradski "Glas javnosti" od petka, da se "ne osjeća krivim" i da je "spreman za Haag".