"Slovenska politika prema Hrvatskoj zadnjih je mjeseci proturječna i zbunjena. Vladajuća koalicija je na početku svog djelovanja tvrdila da joj je Hrvatska na sporednoj listi političkih prioriteta, ali ju je nakon toga - zajedno s cijelom regijom - vratila kao predmet na vrhu dnevnog reda. Protivljenje arbitraži i sporazum Drnovšek-Račan već su neko vrijeme zaboravljeni iako ih je diplomacija ocjenjivala temeljem svoje politike u vrijeme bivše vlade kad je Slovenija imala istog ministra vanjskih poslova kao i sada. Sazivaju se tajni sastanci predsjednika vlada i na čudan se način otvara pitanje Ljubljanske banke. Prije smo tvrdili kako je to pitanje sukcesije, a sada Janša govori da su neki prijašnji potezi u vezi s tim pitanjem bili ne odviše mudri i u suprotnosti sa slovenskim ekonomskim interesima", ocjenjuje se u komentaru "Dela".
List se kritički osvrće na potporu Slovenije što prijašnjem početku pregovora Hrvatske s EU-om, dodajući da je ta bezrezerna podrška upitna.
"Kao da Slovenija nije članica Europske unije u kojoj puna suradnja s Haagom trenutačno još uvijek znači da Gotovina mora na optuženičku klupu. Takvim svojim stajalištem Ljubljana gradi dobre odnose sa Zagrebom, ali Hrvatskoj ne pomaže. Naprotiv, morala bi joj kao prijateljska država poslati poruku da je podržava na europskom putu, te da će joj pomoći u djelovanju pravne države, na području gdje Europska unija primjećuje opasne deficite. To je nesumnjivo naš strateški interes jer to znači i veću stabilnost Hrvatske, regije i zapadnog Balkana, područja od kojega smo se u zadnjih deset godina branili kao od kuge", piše vodeći slovenski list.
Pravu dilemu iznio je u svom obraćanju građanima predsjednik Stjepan Mesić - jedan put vodi u EU, a drugi u izolaciju, navodi dopisnik slovenskog lista iz Zagreba.
"Ono što međutim smeta kod slovenske politike prema Hrvatskoj jest padanje iz jednog ekstrema u drugi u politici prema Hrvatskoj. Ono što je još do jučer bila pregovaračka pozicija Ljubljane danas se ocjenjuje pogrješkom. Ono što je prije godinu dana pak nazivano slabim, sada je dobro. Štetna promjenjivost stajališta, zbunjenost, proturječje. Više se ne zna što su nacionalni interesi, a što prilagođavanje političkoj svakidašnjici. Vanjska politika ne bi smjela biti tako jako ovisna o tome tko je trenutačno na vlasti. Čini se dakle da Slovenija ne treba samo stabilnu regiju nego i pametnu političku analizu", završna je ocjena slovenskog "Dela".