Mirjam Škrk, sutkinja ustavnog suda, dobila je tajnim glasovanjem 34 glasa, a 42 zastupnika bila su protiv. Ističući zamjerke njezinoj kandidaturi, zastupnici stranaka desnog centra naveli su da je kao ustavna sutkinja podržala suspenziju zakona o ograničenju rada trgovina nedjeljom premda se taj zakon temeljio na rezultatu referenduma kojim su građani podržali ta ograničenja. Kao jednu od kritika naveli su njezina stajališta koja su rezultirala starim pomorskim zakonikom po kojemu je Slovenija država u nepovoljnom zemljopisnom položaju bez mogućnosti proglašenja svojih zona u Jadranskom moru.
Mirjam Škrk inače je među najpoznatijim slovenskim stručnjacima za međunarodno pravo, a djelovala je i kao savjetnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Člankom u Delu potkraj 1990., upozorila je da će se Slovenija s osamostaljenjem uvrstiti među "geografski prikraćene države" kad je riječ o pravu mora.
"Slovenija će se uvrstiti među geografski prikraćene države koje nemaju isključive ekonomske zone. Već letimičan pogled na zemljopisnu kartu pokazuje da Slovenija kao država neće imati neposredan izlaz na otvoreno more jer ono počinje južnije od rta Savudrija. Time neće imati ni prirodnih uvjeta za vlastitu ekonomsku zonu i epikontinentalni pojas", napisala je.
U članku pisanom u vrijeme kad je Slovenija stvarala pravne temelje za osamostaljenje, Škrk je upozorila i na to da Slovenija morsku granicu s Hrvatskom u pregovorima sa susjednom državom "ne bi smjela postavljati kao jedno od prioritetnih pitanja".
Slovenska službena politika ta je stajališta zagovarala u prvim godinama samostalnosti, ali je poslije izlaz na otvoreno more i cjelovitost Piranskog zaljeva postavila kao prioritet u odnosima s Hrvatskom.