Sredstvima u iznosu od 16 milijuna eura koje je osigurala međunarodna zajednica rekonstruirani su sadašnji prostori državnog suda i tužiteljstva, napravljene nove sudnice po haaškim standardima te posebna pritvorska jedinica u kojoj se može smjestiti 21 osoba.
Vijeće za ratne zločine projekt je kojega međunarodna zajednica razvija zajedno s vlastima BiH od rujna 2001. godine i dio je tzv. izlazne strategije Haaškog tribunala koji bi trebao okončati rad do kraja 2008. godine.
Predsjednik ICTY-a Meron iskoristio je međutim boravak u Sarajevu kako bi upozorio da, bez obzira na te planove, Haaški tribunal neće zatvoriti vrata sve dok ne procesuira najtraženije optuženike za ratne zločine, među koje je izrijekom ubrojao i generala Antu Gotovinu.
"Tribunal neće zatvoriti vrata prije nego što sudi Karadžiću, Mladiću i Gotovini", kazao je Meron, što su brojni uzvanici okupljeni u glavnoj sudnici Suda BiH pozdravili pljeskom.
Predsjednik Haaškog tribunala uspostavu Vijeća za ratne zločine pri Sudu BiH označio je prekretnicom u stvaranju uvjeta da brojni drugi slučajevi ratnih zločina budu prepušteni domaćem pravosuđu.
"Sve do sada postojeće institucije nisu bile potpuno spreme procesuirati ratne zločine u BiH na pravičan i učinkovit način. Uspostavom Vijeća za ratne zločine vlada BiH i međunarodna zajednica preuzimaju obvezu privođenja pravdi osoba osumnjičenih za stravična zlodjela nad drugim ljudskim bićima", kazao je Meron.
On je podsjetio kako ICTY već sada razmatra mogućnost prebacivanja nekih slučajeva iz Den Haaga u nadležnost pravosuđa BiH, ali je upozorio kako sudski procesi u tim slučajevima moraju biti vođeni sukladno haaškim standardima.
Vlasti BiH Meron je pak pozvao da Vijeću za ratne zločine pruže svu moguću potporu u njegovu radu.
Tužiteljica Del Ponte u svom je govoru istaknula kako je veoma važno da svi kazneni progoni počinitelja ratnih zločina budu vođeni u interesu pravde i žrtava takvih zločina i bez političkih utjecaja.
Ona je istaknula kako je još od vremena sudova u Nuernbergu i Tokiju ovo prvi put da se ovlasti za procesuiranje ratnih zločina prenose na nacionalne sudove, a BiH se sada, po njezinim riječima, "zajedno s posebnim sudovima u Hrvatskoj i Srbiji uključuje u pravnu bitku protiv nekažnjavanja".
Del Ponte je nacionalnim sudovima uputila i posebnu poruku u kojoj je ocijenila kako su "nepotrebni i nepošteni pokušaji... da bi se napravila razlika između 'agresora' i 'branitelja', nas i njih".
"Moja poruka je: 'branitelj' neće biti u povlaštenom položaju ako je ubio ili zapovjedio ubojstva nedužnih civila", kazala je Del Ponte.
Predsjednica Suda BiH Medžida Kreso i glavni tužitelj Marinko Jurčević u srijedu su posebice apelirali na vlasti Hrvatske i Srbije i Crne Gore da ne dopuste da se počinitelji ratnih zločina pozivaju na dvojno državljanstvo kako bi izbjegli suđenje u BiH.
"Počinitelji zločina u BiH trebaju ovdje i odgovarati", kazao je Jurčević pozvavši Zagreb i Beograd da ne toleriraju "umjetne pravne razloge" koji bi spriječili izručenja.
Pritom je podsjetio kako žrtve zločina koje žive u BiH nisu spremne svjedočiti pred sudovima u susjednim državama.
Kreso je istaknula kako očekuje i pomoć međunarodne zajednice u ispunjenju ovakvih zahtjeva, posebice s obzirom na probleme u privođenju optuženih što ih je do sada imao ICTY.
Tužitelj Jurčević ranije je izjavio kako je više od 10 tisuća osoba pod istragom zbog sumnje da su počinili ratne zločine u BiH.
Prvi slučajevi koje će procesuirati Vijeće za ratne zločine pri Sudu BiH ipak bi trebali biti neki od onih koje ICTY odlučiti prebaciti u Sarajevo.