Iako je federalnim Kaznenim zakonom za ovakvo djelo propisana kazna od jedne do deset godina zatvora, Vukšiću je izrečena kazna manja od zakonskog minimuma zbog navodno utvrđenih olakotnih okolnosti.
Vrhovni sud ranije je ukinuo oslobađajuću presudu u istom predmetu što ju je Vukšiću prošle godine izrekao Kantonalni sud u Sarajevu.
U presudi Vrhovnog suda Federacije BiH navedeno je da je Vukšić kao tadašnji djelatnik Službe nacionalne sigurnosti (SNS) Herceg-Bosne dvojicu inspektora federalnog MUP-a, koji su bili zatočeni kao taoci u ispostavi "Hercegovačke banke" u Grudama, prisilio da pročitaju napisanu izjavu u kojoj izražavaju žaljenje zbog ove akcije.
Vukšić je naime stao na stranu prosvjednika koji su željeli spriječiti oduzimanje poslovne dokumentacije Hercegovačke banke.
Prema iskazu koji su tijekom suđenja dali inspektori Jasmin Lelo i Muhamed Mujić, Vukšić je prijetio da će ih, ne pročitaju li pripremljenu izjavu, predati masi prosvjednika okupljenih ispred banke koji su prijetili da će ih likvidirati.
Uz policijske inspektore, prosvjednici su kao taoce držali i dva člana osoblja Ureda visokog predstavnika (OHR), jednog međunarodnog policajca te skupinu talijanskih karabinjera koji su trebali osiguravati operaciju preuzimanja dokumentacije provedenu po nalogu OHR-a.
Vukšićev odvjetnik Sead Hodžić najavio je da će uložiti žalbu na izrečenu presudu.
Unatoč sudjelovanju u ovoj protuzakonitoj akciji, Ivan Vukšić nešto kasnije imenovan je zamjenikom a potom i ravnateljem novoutemeljene Federalne obavještajno-sigurnosne službe koja je prvi put ujedinila hrvatske i bošnjačke obavještajce.
Nakon što je protiv njega podignuta optužnica u slučaju "Hercegovačke banke", Vukšić je "zamrznuo" svoju poziciju u FOSS-u.
Ta služba ukinuta je 2004. godine kao dio reforme obavještajnog sustava u BiH kada je uspostavljena Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) koja je počela djelovati na državnoj razini zamijenivši entitetske tajne policije.
Vukšić nije dobio namještenje u OSA-i.