O istoj temi govorio je i profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu sociolog Ivan Cifrić.
Prof. Vrček je istaknuo kako ekološki trenutak u Hrvatskoj karakteriziraju neratificirani Kyotski protokol, donošenje zakona o genetski preinačenim organizmima, trakavica oko neisplativa i ekološki nedopustiva projekta Družba-Adrie, slunjski vojni poligon kroz koji štetni metali prodiru u podzemne vode, arsen u Karbonu o kojem šute toksikolozi, aditivi u hrani pronađeni u "Kraševim" bombonama za djecu i problem otpada.
Čovjeka i prirodu treba zaštititi od industrije polimera koja guše mora i oceane, napomenuo je Vrček i dodao kako to isto radi vojska eksploatacijom radioaktivnoga urana, uporabom raketnog goriva, bojnih otrova i biološkog oružja.
"Moramo se također zaštititi i od hegemonije napretka i znanosti koji kao poluge moći donose globalnu nepravdu", dodao je Vrček.
Rasipanje, nemar i nejednakost u potrošnji osobine su današnjeg potrošačkog društva, napomenuo je Vrček i dodao kako prirodu moramo zaštititi od nas samih.
"Ratovi se i danas vode zato što Europa nije uspjela pronaći odgovor na pitanje izvora energije i sirovina", rekao je Cifrić i dodao kako se Hrvatska unatoč tomu što raspolaže velikom količinom pitke vode razbacuje svojim potencijalima.
On je predložio da se umjesto izgradnje naftnoga terminala izgradi terminal za pitku vodu.
Hrvatska ima dovoljno snage za razvoj i zaštitu okoliša, napomenuo je Cifrić i dodao kako su nam, na žalost, snage rascjepkane.