"Ne samo da se razlikujemo u ocjenama nego su nam na raspolaganju različite službene i poluslužbene informacije. Zato je bio postignut dogovor da je najprije potrebno uskladiti ocjenu stanja: datume i broj štediša", rekao je Janša u razgovoru za slovenski radio u utorak, osvrćući se na svoj nedjeljni radni susret u Bovcu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom.
Kako je prenijela slovenska agencija STA, Janša je rekao da je Slovenija u rješavanju pitanja štednih uloga hrvatskih štediša u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb u zadnjih 10 godina više puta vukla poteze koji "nisu bili mudri" niti "u korist slovenskog gospodarstva". No, slovenski premijer tvrdi da mu ni danas nisu jasne okolnosti kako je 1989. godine došlo do toga da se promijeni status te banke.
Do tada je ona bila Ljubljanska banka, temeljna banka Zagreb, što znači da je imala status samostalne pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj, a te je godine njen status promijenjen i postala je glavnom podružnicom. To je prema ondašnjim jugoslavenskim zakonima značilo da su na matičnu banku u Ljubljani prešla sva prava i obveze iz naslova njena poslovanja.
"Ni sada mi nisu jasne sve okolnosti oko povijesti promjene statusa banke, a čini mi se niti hrvatskoj vladi", rekao je Janša za slovenski radio.
Janša je pitanje važnosti utvrđivanja zašto je došlo do promjene statusa Ljubljanske banke Zagreb iznosio u više prilika u zadnjih 14 godina od kako je problem devizne štednje hrvatskih štediša u slovenskoj banci nastao jer su nastale dvije nezavisne države.
Njegova teza bila je da je prebacivanje solidarne odgovornosti za prikupljenu deviznu štednju u Zagrebu na Ljubljanu bio pokušaj starih partijskih elita da se spriječi osamostaljivanje Slovenije i da je u tome sudjelovala tzv. "udbomafija". Janša je 2001. godine prijedlog tadašnjeg predsjednika Milana Kučana da se postigne sporazum po kojemu bi Ljubljanska banka isplatila dio duga najsiromašnijim hrvatskim štedišama nazvao pokušajem "terorističkog udara" na džep slovenskih poreznih obveznika.