BRUXELLES
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u utorak je uputila novo pismo vladama zemalja Europske unije u kojem je ponovila da Hrvatska još uvijek ne surađuje u potpunosti s Haškim sudom (ICTY), izvijestila je agencija Reuters.
"Do mene nisu stigle nikakve nove informacije (od 11. veljače) zbog kojih bi modificirala svoju procjenu suradnje Hrvatske s ICTY-em", navodi Del Ponte u pismu luksemburškom predsjedništvu EU.
"Usprkos svim javnim i privatnim jamstvima iz Zagreba, Ante Gotovina ostaje unutar dosega hrvatskih vlasti", ocjenuje Del Ponte u pismu koje je proslijeđeno svim zemljama članicama EU, a čiju je presliku pribavio Reuters.
Napominjući da je Zagreb poduzeo neke korake u smjeru zamrzavanja imovine odbjeglog generala i protiv mreže njegovih pomagača, Del Ponte zaključuje kako joj se "čini da su ti koraci došli prekasno, da su marginalne vrijednosti i da se teško mogu smatrati odgovorom na pitanja koja je otvorila u svojoj procjeni od 11. veljače".
LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša u utorak je ponovio da je što skoriji početak pregovora Europske unije (EU) s Hrvatskom i njeno prilagođavanje europskim standardima u slovenskom nacionalnom interesu. Preveliko odgađanje pregovora destabiliziralo bi cijelu regiju, ali i unazadilo okvir za dijalog kojim treba riješiti otvorena pitanja u odnosima Slovenije i Hrvatske, rekao je Janša.
"Osobno mislim da će odluka o tome hoće li pregovori s Hrvatskom početi 17. ožujka biti donesena tek 16. ožujka na sastanku europskih ministara vanjskih poslova", izjavio je Janša za Slovenski radio.
SARAJEVO
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je u utorak odluku o privremenoj suspenziji dijelova ugovora o slobodnoj trgovini s Republikom Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom.
U priopćenju objavljenom nakon sjednice Vijeća ministara BiH održane u Sarajevu navodi se da je razmotren zapisnik s nedavno održane četvrte sjednice Zajedničkog odbora za provedbu Ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Hrvatske te je donesena odluka "o privremenoj obustavi primjene nulte carinske stope po Ugovoru o slobodnoj trgovini" na određene proizvode podrijetlom iz Hrvatske.
Bosanskohercegovački dio Zajedničkog povjerenstva istodobno je zadužen nastaviti pregovore s hrvatskom stranom kako bi se uklonili uzroci koji su doveli do donošenja takve odluke, stoji u priopćenju uz objašnjenje da su restriktivne mjere slijedile sukladno članku 13. Ugovora o slobodnoj trgovini.
SARAJEVO
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnan Terzić izjavio je u utorak da je njegova vlada odlučila suspendirati dijelove Ugovora o slobodnoj trgovini s Hrvatskom jer s hrvatskom stranom nije bilo moguće postići dogovor o spornim pitanjima vezanim uz tu oblast.
"Ovo što smo uradili prema Hrvatskoj naša je reakcija na nemogućnost razgovora s predstavnicima hrvatske vlade o ovoj temi", kazao je Terzić novinarima u Sarajevu, ustvrdivši da su bezuspješni pregovori trajali gotovo godinu dana a za to vrijeme je BiH gomilala svoj vanjskotrgovinski deficit s Hrvatskom.
On je dodao da je na temelju članka 13. Ugovora o slobodnoj trgovini Vijeće ministara BiH donijelo odluku o privremenom vraćanju carinskih pristojbi na mlijeko i mliječne proizvode iz Hrvatske te na meso i neke mesne prerađevine.
Terzićeva vlada već mjesecima je bila pod pritiskom poljoprivrednih proizvođača iz BiH koji su tražili uvođenje carina na prehrambene proizvode iz susjednih zemalja s obrazloženjem da su oni jeftiniji zbog poticaja koje dobivaju od svojih vlasti.
DEN HAAG
Bivši načelnik glavnog stožera Vojske Jugoslavije general Momčilo Perišić, koji se u utorak predao Haškom sudu (ICTY), optužen je za zločine koje su počinili njemu podređeni oficiri VJ, koji su tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH bili premješteni na službu u vojske bosanskih i hrvatskih Srba.
Tereti ga se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti zbog toga što nije spriječio ili kaznio počinitelje - opsade i granatiranja Sarajeva 1993-95; raketiranja Zagreba u svibnju 1995. i pokolja u Srebrenici u srpnju 1995. U 13 točaka tereti ga se zbog progona na vjerskoj, rasnoj ili političkoj osnovi, istrebljenja, ubojstava, nehumanih djela i napada na civile kao zločina protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja.
U optužnici, koja je otpečaćena tek nakon Perišićeva dolaska u Haag, navodi se da je kao načelnik glavnog stožera VJ od 26. kolovoza 1993. do 24. studenoga 1998., bio podređen samo predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću i Vrhovnom vijeću obrane.
DEN HAAG
Geoffrey Nice, glavni tužitelj na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću u utorak je osporavao vjerodostojnost iskaza svjedoka obrane Dietmara Hartwiga, bivšeg promatrača EU na Kosovu, tvrdeći da je prosrpski orijentiran.
Hartwig, koji je u prva tri mjeseca 1999. na Kosovu vodio misiju s 30-ak europskih promatrača, rekao da tada nije imao saznanja ni izvješća da srpske snage protjeruju Albanace s Kosova.
Njemački časnik Hartwig, također je ustvrdio da su srpska vojska i policija obično samo odgovarale na provokacije gerilaca OVK, nakon čega bi se civili našli između dvije vatre pa su bježali.
Tužitelj Nice predočio je Hartwigu izvješća drugih međunarodnih organizacija o uzrocima izbjegličke krize na Kosovu, kao što su Human Rights Watch i misija OESS-a, koja su govorila o sustavnom nasilju srpskih snaga sigurnosti.
SARAJEVO
Predstavnici mirovnih snaga Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) i stožera NATO-a u toj zemlji odbacili su u utorak kritike glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carle del Ponte da ne čine dovoljno da bi se uhitili najtraženiji ratni zločinci poput Radovana Karadžića.
"To što se takve operacije ne vide ne znači da ih nema", izjavio je u Sarajevu glasnogovornik EUFOR-a Chris Percival komentirajući izjavu Del Ponte Reutersu da ona ne zna čini li EUFOR nešto na Karadžićevu privođenju.
Privođenje osoba optuženih za ratne zločine stalna je zadaća za pripadnike EUFOR-a, kazao je Percival istaknuvši pri tom da su vlasti Republike Srpske te koje valja kritizirati zbog izostanka konkretnih rezultata.
DEN HAAG
Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) potvrdilo je u utorak da je za ratne zločine na Kosovu optužilo Ramusha Haradinaja, ne otkrivajući sadržaj zapečaćene optužnice.
"Možemo potvrditi da je Haradinaj optužen ali ne možemo iznijeti nikakve pojedinosti", izjavila je glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann.
Dosadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj (36), prethodno je na sjednici vlade u Prištini potvrdio da je primio hašku optužnicu te da podnosi ostavku. Svoj odlazak u Haag i dobrovoljnu predaju sudu najavio je za srijedu, kada će optužnica vjerojatno biti otpečaćena.
BRUXELLES
Europska unija (EU) i NATO pozdravili su u utorak odluku kosovskog premijera Ramusha Haradinaja da potpuno surađuje s Haškim sudom, koji je protiv njega podnio optužnicu.
Visoki povjerenik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana navodi u izjavi da je suradnja sa Sudom "imperativ za sve".
Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer ističe da je suradnja Kosova s Haškim sudom jedan od standarda koje postavlja međunarodna zajednica. "Odgovoran Haradinajev pristup bit će pozitivan signal", rekao je Scheffer.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova i predsjedajući OESS-a Dimitrij Rupel u utorak je pozdravio odluku predsjednika kosovske vlade Ramusha Hardinaja o ostavci i dobrovoljnom pojavljivanju pred Haškim sudom.
Rupel, koji završava višednevni posjet SAD-u, izjavio je u Washingtonu da pozorno prati situaciju na Kosovu i pozdravlja Haradinajevu odluku, javila je slovenska agencija STA.
"Očekujem zrelo ponašanje stanovnika Kosova. Nadam se da će razumjeti da je u njihovu interesu slijediti primjer predsjednika vlade i dopustiti nesmetano odvijanje pravnih procedura. Pozivam ih da ostanu mirni i da se suzdrže postupaka koji bi pogoršali situaciju u ovom za Kosovo važnom razvojnom trenutku", rekao je Rupel.
PRIŠTINA
U povodu ostavke kosovskog premijera Ramusha Haradinaja zbog optužnice koju je protiv njega podignuo Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu (ICTY), civilni upravitelj na Kosovu Soren Jessen-Petersen je izjavio da poštuje Haradinajevu odluku i pozvao građane Kosova da sačuvaju mir.
"Svojom odlukom Haradinaj je kosovske interese stavio iznad svojeg osobnog interesa", izjavio je Petersen pošto ga je Haradinaj obavijestio da je podnio ostavku i da u srijedu odlazi u Haag. Petersen je odao priznanje Haradinaju za doprinos stabilizaciji Kosova i pozvao građane da u novonastaloj situaciji pokažu mir i dostojanstvo i da ne učine ništa što bi moglo zaustaviti proces rješavanja budućeg statusa Kosova.
BEOGRAD
U prvim reakcijama na hašku optužnicu protiv dosadašnjeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovu ostavku, predstavnici službenog Beograda pozvali su na suzdržanost, a snage KFOR-a i UNMIK-a na sprječavanje svakog mogućeg nasilja na Kosovu.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić, u povodu haške optužnice protiv Haradinaja, izjavio je u utorak da svi optuženi za ratne zločine moraju odgovarati, ali je pozvao i na "suzdržanost u reakcijama".
Srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavio je da je "najvažnije da svi djeluju konstruktivno i pridonesu očuvanju stabilnosti u pokrajini".
SARAJEVO
Vlada Irana osigurat će dva milijuna dolara za povratak izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, izjavio je u utorak predsjedatelj Predsjedništva BiH Borislav Paravac nakon susreta s visokim iranskim državnim izaslanstvom predvođenim predsjednikom Mohamedom Hatamijem.
Paravac je novinarima u Sarajevu kazao da je najavu ove financijske pomoći dobio osobno od predsjednika Hatamija.
Iranski je predsjednik izjavio da će vlada njegove zemlje u predstojećem razdoblju povratak izbjeglica u BiH pomagati kroz različite projekte poput gradnje medicinskih centara i ambulanti.
Također je izrazio želju za poboljšanjem ukupne gospodarske suradnje dviju zemalja koja je sada uglavnom simbolična.
ANKARA
Povjerenik Europske unije (EU) zadužen za njezino proširenje Olli Rehn u utorak je u Ankari razgovarao s vodećim turskim poslovnim ljudima i ocijenio da su izgledi Turske za ulazak u punopravno članstvo EU realni. Dodao je da se do tog zadanog cilja moraju prijeći još mnoge prepreke, naročito u demokratskoj preobrazbi te velike euroazijske zemlje.
Europsko izaslanstvo se u Ankari sastalo s turskim premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom i potpredsjednikom vlade i šefom diplomacije Abdullahom Gulom. Osim Rehna, Europljane su predstavljali britanski državni minister Denis MacShane i šef luksemburške diplomacije Jean Asselborn.
Detalji razgovora, iza zatvorenih vrata, nisu dostupni javnosti. No turski mediji pretpostavljaju da nisu izostale europske kritike na račun poštivanja ljudskih prava u Turskoj.
WASHINGTON
Demokracija se počinje širiti Bliskim istokom i autoritarna vladavina u regiji "posljednji je dah ozloglašene prošlosti", izjavio je američki predsjednik George W. Bush govoreći u utorak na Sveučilištu za nacionalnu obranu u Washingtonu.
On je izrazio potporu onome što je ocijenio kao kretanje prema demokraciji na Bliskom istoku.
Navodeći primjere jačanja demokracije, Bush je istaknuo Afganistan u kojem je demokratski izabrana nova vlada, te izbore u Iraku i na Palestinskim područjima te borbu Libanonaca protiv vojne nazočnosti Sirije za slobodnu i neovisnu zemlju.
"Naša strategija za dugoročno održavanje mira je pomoći izmjenu uvjeta koji potiču ekstremizam i terorizam, posebice na Bliskom istoku", kazao je Bush u govoru zamišljenom kao najnovije izvješće o borbi protiv terorizma.
MOSKVA
Ruski mediji u utorak su izvijestili da je čečenski pobunjenički vođa Aslan Mashadov poginuo u sukobima s ruskim vojnim snagama, koje već duže nastoje ugušiti pobunu u toj kavkaskoj regiji s većinskim muslimanskim stanovništvom, a informaciju je potvrdio i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prenio šef ruske tajne službe FSB Nikolaj Patrušev.
Mashadov je bio ucijenjen na 10 milijuna dolara. Novinska agencija Interfax prenijela je izjavu glasnogovornika ruske vojske Ilje Šabalkina koji je kazao kako su Mashadova ubili ruski vojnici. "Mogu potvrditi informaciju da je Mashadov ubijen u selu Tolstoj-Jurt. Ondje su vođene borbe. Mashadov je bio u jednom bunkeru", rekao je Šabalkin.
Moskva je Mashadova optuživala za niz napada u Rusiji, među kojima i za napad na školu u južnom ruskom gradu Beslanu gdje je poginulo 326 talaca, od toga polovina školske djece.
BERLIN
Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko potvrdio je u utorak u Berlinu, nakon razgovora s njemačkim predsjednikom Horstom Koehlerom, težnje svoje zemlje za punopravnim članstvom u Europskoj uniji.
Juščenko je nakon dolaska u dvodnevni posjet Berlinu izjavio da Ukrajina "stremi europskim integracijama".
"Ja bih svoju zemlju htio vidjeti u društvu država s razvijenom demokracijom, transparentnim tržišnim gospodarstvom, država u kojima se poštuju ljudska prava", izjavio je Juščenko.
Njegov domaćin, njemački predsjednik Horst Köhler čestitao je Juščenku na demokratskim izborima u Ukrajini. Za Ukrajinu je počela nova era i Njemačka i Europa će poduprijeti tu novu eru, zaključio je njemački predsjednik.
STRASBOURG
Luksemburško predsjedništvo Europske unije upozorilo je u utorak Iran da je "potpuni prekid razvoja nuklearnog programa uvjet" za nastavak pregovora između Teherana i Europljana.
"I dalje moramo budno pratiti poštuje li Iran, uz nadzor IAEA-e, potpuni prekid svih djelatnosti u svezi s nuklearnim programom, bez iznimke, sve dok traju pregovori o dugoročnoj nagodbi", kazao je Nicolas Schmit, zamjenik luksemburškog ministra vanjskih poslova.
BEJRUT
Sirijske vojne snage počele su se u utorak premještati prema istočnom Libanonu, u sklopu prve faze povlačenja iz te zemlje, izvijestili su libanonski sigurnosni izvori.
"U skladu s dogovorom o prvoj fazi povlačenja, sirijske postrojbe počele su se premještati prema dolini Baka", rekao je neimenovani libanonski izvor za Reuters, ne objavljujući s kojih su se točno položaja povukli, no svjedoci događaja novinarima su kazali kako su se vojnici povukli iz područja istočno od Bejruta.
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad i njegov libanonski kolega Emile Lahud u ponedjeljak su se dogovorili o tomu da će se tijekom mjeseca realizirati povlačenje sirijskih vojnika prema istočnom Libanonu.
RIM
Talijanski ministar vanjskih poslova Gianfranco Fini rekao je u utorak u Zastupničkom domu kako postoje razlike između talijanske i američke verzije događaja o oslobađanju novinarke Giuliane Sgrena i tragičnoj smrti agenta Nicole Caliparija prilikom njezina spašavanja te je zatražio od Amerikanaca rasvjetljavanje događaja i utvrđivanje odgovornosti.
Agent talijanske tajne službe poginuo je u petak pri kraju operacije oslobađanja talijanske novinarke lista "Il Manifesto", kada su na njihov automobil u blizini bagdadske zračne luke američki vojnici otvorili vatru. Talijanski čelnici već su u svojim prvim reakcijama zatražili od SAD-a da se utvrdi odgovornost za tu pogibiju.
Fini je, govoreći pred parlamentom, doveo u pitanje američku verziju događaja ustvrdivši kako je riječ o "incidentu koji treba biti rasvijetljen". Zbog toga "očekujemo od Sjedinjenih Američkih Država da narednih sati dadu konkretan dokaz želje za suradnjom", rekao je Fini.