Dvodnevni skup u cavtatskom hotelu Croatia okupio je 300-njak sudionika iz zemlje i inozemstva. Organizatori skupa su Međunarodna cestovna federacija i Hrvatsko društvo za ceste "Via Vita", a pokrovitelji hrvatske Vlade i Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu.
Hrvatska je do sada izgradila 840 kilometara autocesta i poluautocesta, a do 2008. godine planira dovršiti daljnjih oko 260 km, kazao je ministar Kalmeta.
Izgradnja cesta financira se iz vlastitih izvora (cestarine i doprinosi iz goriva) te kredita (domaćih i vanjskih), a uz to i koncesijskim modelom kroz javno privatno poduzetništvo. Dugoročno, Hrvatska planira dovršiti mrežu autocesta u ukupnoj dužini od 1.500 kilometara, istaknuo je Kalmeta.
Govoreći o izgrađenosti hrvatskog dijela jadransko-jonske autoceste, najavio je da će do ljeta ove godine biti u prometu 285 kilometara na vrlo značajnim dijelovima - od slovenske granice kod Rupe do Rijeke, te na ličko-dalmatinskom dijelu od Žute Lokve do Splita. To je 52 posto ukupne dužine kroz Hrvatsku.
Odmah nastavljamo izgradnju daljnjih oko 100 kilometara autoceste od Splita do Ploča s rokom dovršenja u 2008. godini, a također je u tijeku i izrada potrebnih studija i osnovnih projekata od Ploča do Dubrovnika, rekao je Kalmeta.
Hrvatska i dalje naglašava veliku vrijednost, ali i nedostatke odluka iz Helsinkija 1997. godine, kada u mrežu paneuropskih prometnih koridora nije uvršten jadransko-jonski prometni koridor, koji povezuje sedam zemalja, od Trsta u Italiji do Kalamate u Grčkoj, naglasio je Kalmeta.
Istaknuo je da Hrvatska i dalje ustraje da se zajednički, na osnovama Zajedničke izjave koju je u svibnju prošle godine potpisali pet ministara prometa, uz očekivane potpise ministara Slovenije i Italije, zatraži i ishodi uvrštenje jadransko-jonskog koridora u mrežu paneuropskih koridora.
Taj koridor ima ključnu ulogu za učvršćenje političke i gospodarske stabilizacije ovih prostora i stoga se očekuje posebno od Pakta o stabilnosti da adekvatno valorizira i podupre taj projekt, kazao je ministar Kalmeta.
Na Kongresu sudjeluju resorni ministri i dužnosnici iz zemalja u regiji - BiH, Srbije i Crne Gore, Albanije, Slovenije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Makedonije, predstavnici Europske komisije, Svjetske banke, Europske investicijske banke te predstavnici hrvatskih tvrtki.
(Hina) xhspa/xnz ybn