Od ukupno planiranih ulaganja u Istri 626 milijuna kuna ulažu hotelsko-turističke tvrtke, dok će po 250 milijuna kuna u sezonu uložiti malo i srednje poduzetništvo te gradovi i općine te županije.
Oko 150 milijuna kuna ulažu istarski ugostitelji-obrtnici, a po 50 milijuna kuna u ovogodišnju će sezonu uložiti i privatni iznajmljivači te turističke zajednice u Istri. Agroturizmi u Istri (seoska turistička domaćinstva) planiraju pak ulaganje od oko 15 milijuna kuna.
Po visini planiranih ulaganja u ovogodišnju turističku sezonu slijedi Primorsko-goranska županija sa gotovo milijardu kuna (992,4 milijuna), od čega će većinu ili 653,8 milijuna kuna uložiti hotelske i druge gospodarske tvrtke. Gradovi i općine te županije spremni su na ulaganja od 314,1 milijun kuna, dok su turističke zajednice najavile ulaganja od 24,5 milijuna kuna.
Treća je Dubrovačko-neretvanska županija sa planiranim ukupnim ulaganjima od 836,4 milijuna kuna. Pritom se najviše, 708,1 milijun kuna, planira uložiti u smještajne kapacitete, u infrastrukturu 128,1 milijun kuna, a u smeđu, turističku signalizaciju oko 200 tisuća kuna.
Najveći dio od ukupnih 262 milijuna kuna planiranih investicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji odnosi se na ona u smještajne objekte, oko 163,1 milijun kuna. U infrastrukturu se u toj županiji planiraju ulaganja od 98,8 milijuna kuna, a u smeđu signalizaciju 473 tisuće kuna.
U Ličko-senjskoj županiji od ukupnih 144,2 milijuna kuna ulaganja u pripremu sezone najviše će se ili 122,5 milijuna kuna uložiti u infrastrukturu. U postojeće objekte ulaže se 7,5 milijuna kuna, a u novoizgrađene 6,7 milijuna kuna.
Šibensko-kninska županija svojih ukupnih 114,5 milijuna kuna ulaganja planira rasporediti na infrastrukturu, 72,5 milijuna kuna, nešto manje, 42 milijuna kuna u smještajne kapacitete te u smeđu signalizaciju oko 50 tisuća kuna.
Najmanje će se, po podacima Ministarstva, u ovu sezonu ulagati u Zadarskoj županiji, 86,5 milijuna kuna. Od toga se 55,4 milijuna kuna odnosi na ulaganja u smještajne kapacitete, 31,1 milijun kuna u infrastrukturu, a 270 tisuća kuna u smeđu signalizaciju.