U otvorenom pismu Vladi i Ministarstvu sindikati se protive planu koji predviđa veći iznos za izradu projekata, nego obnovu regionalnih i lokalnih pruga, te modernizaciju "već moderniziranog" voznog parka i popravljanje starih lokomotiva i vlakova, umjesto kupnje novog voznog parka.
Također su nezadovoljni što nije predviđena kupnja novih vlakova za gradski promet, gdje željeznica ostvaruje gotovo polovicu ukupnog prihoda u putničkom prometu, kao i manevarskih lokomotiva bez kojih nema niti redovnog odvijanja teretnog prijevoza.
Podsjećaju da se u Hrvatskoj samo na 13 posto željezničke mreže mogu postići brzine veće od 100 kilometara na sat, a 43 posto pruga omogućuje brzinu samo do 60 kilometara na sat.
S izuzetkom dionice pruge između Novske i Vinkovaca, koja je dvokolosječna, elektrificirana i na nekim dionicama osposobljena za brzine do 160 kilometara na sat, sve ostale pruge imaju zastarjele tehničko-tehnološke parametre, još iz 19. stoljeća, tj. vremena njihove gradnje, upozoravaju sindikati.
Planom poslovanja za 2005. Uprava HŽ-a predviđa ulaganja od samo 18 milijuna kuna u 500 kilometara lokalnih pruga na kojima je redovita brzina svega 25 kilometara na sat, te 22 milijuna kuna za modernizaciju 500 kilometara regionalnih pruga.
Pritom potpuno izostaju ulaganja u najisplativije poslovanje - gradski i prigradski promet u gradu Zagrebu.
Putovanje Intercity (IC) vlaka na relaciji Zagreb - Rijeka traje 3,5 sata (brzina 65 kilometara na sat), a brzog vlaka na relaciji Zagreb - Split čak 9 do 10 sati (brzina 45 kilometara na sat). Tako spore vožnje IC i brzih vlakova nezamislive su na europskim prugama, upozoravaju sindikati.
Slično je stanje i s teretnim vlakovima, čija je brzina na pruzi Zagreb - Rijeka oko 30 kilometara na sat, a na Zagreb - Split ispod 30 kilometara na sat. U Europi se zahtijevaju minimalne brzine prijevoza robe od 50 kilometara na sat.
Iz plana se može naslutiti da su Vlada i Uprava HŽ-a zainteresirani samo za razvoj koridorskih pruga, a željezničke prijevoznike namjeravaju prepustiti otvorenom tržištu bez bilo kakvog osposobljavanja i koncepcije razvoja.
Sindikati stoga apeliraju da Vlada i Ministarstvo predoče jasnu koncepciju razvoja i modernizacije HŽ-a s posebnim naglaskom na ulaganja u regionalne i lokalne pruge, te pripreme plan poslovanja s razvojnim elementima koncepcijom upravljanja ljudskim potencijalima HŽ-a.