BRUXELLES
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u srijedu navečer završio svoj dvodnevni posjet Bruxellesu razgovorom s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javierom Solanom koji mu je ponovio stajalište ostalih dužnosnika da Hrvatska prije početka pregovora s EU, treba dokazati da potpuno surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu. "Predsjednik Mesić i hrvatska Vlada znaju kakva je situacija. No vjerujem da će se postići rješenje", kazao je u srijedu u Bruxellesu Solana nakon razgovora s Mesićem, ne kazavši, međutim, izrijekom na što se točno odnosi njegova izjava. No, dodao je da je tema njegova razgovora s hrvatskim predsjednikom bio početak pregovora između Europske unije i Hrvatske. "Znamo što treba učiniti, a to ćemo učiniti lakše ako i drugi budu znali što treba činiti", kazao je Mesić.
BRUXELLES
Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borell izjavio je u srijedu u Bruxellesu, nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, kako se zalaže za početak pristupnih pregovora s Hrvatskom 17. ožujka. "Podupirem Europsko vijeće da donese odluku o početku pregovora 17. ožujka", rekao je Borell nakon sastanka s Mesićem. Dodao je da će to biti jedna od tema sutrašnje konferencije predsjednika zastupničkih klubova u Europskom parlamentu, kojima će prenijeti Mesićeve informacije o suradnji Hrvatske s Haškim sudom (ICTY). Iznova ustvrdivši da Hrvatska potpuno surađuje s Tribunalom, predsjednik Mesić je predložio da pregovori počnu kako je i planirano.
ZAGREB
Grčka podržava Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju, ali je važno da Hrvatska surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (ICTY), rekao je grčki premijer Kostas Karamanlis u srijedu u Zagrebu nakon sastanka sa svojim hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom. "Grčka je podržavala Hrvatsku od početka u njenim nastojanjima da uđe u Europsku uniju. No uvijek je važno surađivati s međunarodnim sudovima, jer je to preduvjet međunarodnog prava, a suradnja se mora nagraditi", kazao je Karamanlis, koji nakon Zagreba putuje u Beograd, a zatim i u Prištinu. Sanader je kazao kako je svojeg grčkog kolegu izvijestio o hrvatskim ambicijama da 17. ožujka dobije pozitivnu ocjenu Europske unije za početak pregovora, te o svemu što je učinila da se to ostvari. Karamanlis je rekao da nije slučajno u svojoj turneji po jugoistočnoj Europi odabrao Zagreb kao prvu etapu. "Izabrao sam Zagreb iz jasnoga razloga: promicanje europske perspektive u jugoistočnoj regiji je grčki strateški interes", kazao je Karamanlis. "Hrvatska je trenutačno vodeća zemlja na području jugoistočne Europe u procesu euroatlantskih integracija", dodao je on. Kako su kazala obojica premijera na današnjem je sastanku bilo govora i o situaciji u regiji, te o bilateralnim odnosima dviju zemalja.
WASHINGTON
Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor razgovarala je u srijedu u New Yorku s direktoricom UN-ova Odjela za unapređenje položaja žena Carolyn Hannan o naporima Hrvatske na promicanju ravnopravnosti žena. Kosor je obavijestila Hannan o naporima koje Hrvatska poduzima na promicanju ravnopravnosti spolova, prije svega o amandmanima na Ustav kojim je načelo ravnopravnosti spolova priznato kao ustavna vrijednost, priopćila je hrvatska Misija pri UN-u. Kosor je u razgovoru s Hannan također spomenula nedavne predsjedničke izbore u Hrvatskoj u kojima su u prvom krugu sudjelovale tri kandidatkinje, a u drugom krugu jedna. Prema priopćenju, Hannan je pohvalila Hrvatsku za njezine napore i ukazala da zemlja svojim iskustvima može pridonijeti promicanju jednakosti spolova i unapređenju položaja žena u drugim zemljama.
ZAGREB
Manje od trećine Hrvata smatra da bi članstvo u EU bilo dobro za Hrvatsku, proizlazi iz u srijedu objavljeno istraživanja koje je za Europsku komisiju provela agencija Puls. U okviru standardiziranog istraživanja Eurobarometar, koje dvaput godišnje izdaje Opća uprava za tisak Europske komisije, agencija Puls je u studenom prošle godine provela istraživanje na 1000 ispitanika u Hrvatskoj. Istraživanje je istodobno provedeno u svih 25 zemalja članica te u četiri kandidatske zemlje. Na pitanje da li bi članstvo Hrvatske u EU bilo dobro, 30 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno, 24 posto ih misli da bi to bilo loše, 41 posto smatra da to ne bilo ni dobro ni loše, a 4 posto je odgovorilo da ne zna. Usporedbe radi, u 25 zemalja članica EU-a 56 posto ih smatra da je članstvo u Uniji dobro za njihovu zemlju, a 13 posto da je loše. Nešto veći postotak smatra da bi ulazak u EU donio dobrobit Hrvatskoj (38 posto), ali isto tako je veći postotak onih misle da to ne bio slučaj (49 posto).
ZAGREB
Regionalna novinarska udruga ZEuG, koja okuplja novinarske udruge srednjoeuropskih zemalja, namjerava organizirati međunarodni skup koji bi bio posvećen ulozi medija u očuvanju raznolikosti jezika u Europi. Ideju o međunarodnom skupu iznio je na konzultativnom sastanku u Luzernu, u povodu 21. veljače, Međunarodnog dana jezika, švicarski predstavnik u Izvršnom odboru ZEuG-a Alexander Seemy. Članice ZEuG-a su novinarske udruge Hrvatske, Slovenije, Švicarske, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke i Madžarske. Seemy je istaknuo da je uloga medija u očuvanju jezične raznolikosti posebno važna u tzv. malim kulturama koje bi mogle biti ugrožene loše shvaćenom globalizacijom. Članice ZEuG-a okupljaju u svojim redovima oko 90 tisuća novinara koji su suočeni sa sve većom anglizacijom njihovih materinskih jezika, osobito jezika u medijima, rečeno je na sastanku u Luzernu. Za zemlje i medije srednje Europe utješna je činjenica da europska jezična raznolikost nije ugrožena kao, primjerice, u Africi ili Aziji, jer su europski jezici posvuda na Starom kontinentu "zapisani". U Europi trenutno postoji 225 autohtonih jezika, od toga je većina manjih i regionalnih. Članice ZEuG-a smatraju da je zadaća medija da u ujedinjenoj Europi podupru bogatstvo svih, pa i jezičnih raznolikosti.
BEOGRAD
Osnivanje "vlade Republike Srpske Krajine u egzilu politički je vrlo štetno po državne interese Srbije, izjavio je u srijedu srbijanski predsjednik Boris Tadić. "Srbija ne treba destabilizirati države u svom okruženju koje su međunarodno priznate od Ujedinjenih naroda, jer bi opet bila okarakterizirana kao destabilizirajući čimbenik", izjavio je srbijanski predsjednik Tadić agenciji Tanjug, a prenijela Radio-televizija Srbije u središnjem dnevniku u srijedu navečer. Predsjednik Srbije ocijenio je da je riječ o događaju "vrlo štetnom" po legitimne državne interese Srbije "tamo gdje su oni ugroženi - na Kosovu i Metohiji". "To je opasno i po zaštitu interesa Srba u Hrvatskoj koji žive u ne baš lakim okolnostima i za čiji se životni standard moramo boriti", kazao je Tadić, dodajući da "kao predsjednik Srbije to čini svakoga dana u kontaktima sa svojim hrvatskim kolegama".
BEOGRAD
Usprkos najavama, u Novom Sadu u srijedu poslijepodne ipak neće biti održana sjednica tzv. obnoviteljske skupštine "Republike Srpske Krajine". Novosadski "Građanski list" od srijede objavio je da bivši "dužnosnici RSK" nastavljaju u srijedu rad održavanjem svoje "prve sjednice u progonstvu", nakon što je u subotu u Beogradu održana "obnoviteljska skupština" nekadašnjeg parlamenta, izabranog 1993. godine. Umjesto najavljene sjednice, kako je novinarima nezavisne tv-produkcije "Urbans" u Novom Sadu kazao "predsjednik vlade u progonstvu" Milorad Buha, inače dugogodišnji član Srpske radikalne stranke i direktor pogrebnog poduzeća "Lisje" u tom gradu, "obnovitelji" će u subotu u Beogradu, u Tanjugovom press-centru, održati konferenciju za novinare.
MOSTAR
Dopredsjednik Republike Srpske Ivan Tomljenović, koji tu dužnost obnaša kao predstavnik hrvatskog naroda, optužio je hrvatsko političko vodstvo u BiH, odnosno HDZBiH da je nezainteresirano za sudbinu Hrvata u Republici Srpskoj. "Hrvatsko vodstvo u BiH na mene gleda kao na člana Socijaldemokratske partije, a ne kao predstavnika Hrvata u Republici Srpskoj", izjavio je Tomljenović u srijedu gostujući u programu Hercegovačke televizije. Tomljenović je posebice zamjerio hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću zbog toga što se za posjeta Banjoj Luci nikad nije želio sastati s njim. Za razliku od Čovića, naglasio je Tomljenović, bošnjački član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić za svojih posjeta Banjoj Luci redovito se sastaje s bošnjačkim dužnosnicima u tijelima vlasti Republike Srpske. Po Tomljenovićevim riječima prosječna starost Hrvata koji su trenutačno u Republici Srpskoj je iznad 60 godina. Prema crkvenim podacima na području Republike Srpske prije rata živjelo je oko 220.000 Hrvata, a sada ih je na tom području oko 12.000.
SARAJEVO
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je u srijedu da je podignuta optužnica protiv člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i predsjednika Ustavnog suda Mate Tadića kao i protiv još pet osoba povezanih s protuzakonitim poslovanjem tvrtke "Lijanovići" iz Širokog Brijega. U priopćenju dostavljenom Hini u Sarajevu, koje je potpisao voditelj posebnog odjela pri Tužiteljstvu BiH za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala te korupcije John McNair, navodi se da su uz Čovića i Tadića optužena i četvorica braće Ivanković-Lijanović, Jozo, Mladen, Jerko i Slavo, te Zdravko Lučić. Optužnica sadrži ukupno 14 točaka koje se odnose na kaznena djela predviđena Kaznenim zakonom BiH i Kaznenim zakonom Federacije BiH.
SARAJEVO
Britanski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Ian Cliff u četvrtak će u ime međunarodne zajednice zatražiti od hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića povlačenje s te dužnosti, objavila je u srijedu bosanskohercegovačka državna televizija BHT 1. Prema ovom izvoru, na Čovićevoj ostavci inzistirat će se nakon što je protiv njega podiguta optužnica za zloporabu položaja i korupciju povezanu s protuzakonitim poslovanjem tvrtke "Lijanovići".
SARAJEVO
Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) objavio je u srijedu, nakon što je potvrđeno podizanje optužnice protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, da se "od izabranih državnih dužnosnika očekuje da odstupe s dužnosti ukoliko su osumnjičeni za kaznena djela". U regiranju OHR-a objavljenom u Sarajevu ističe se da je "podnošenje tužbe početak ozbiljnog procesa". "Na Sudu BiH je sada da pregleda optužnicu i odluči hoće li je potvrditi. Ako optužnica bude potvrđena Čović će, bez ikakve dvojbe, željeti razmotriti što je u najboljem interesu njegove zemlje i onih koje predstavlja", navodi se u priopćenju. OHR konstatira da je povlačenje s dužnosti ono što se očekuje od osoba s bitnim utjecajem na povjerenje građana i ugled BiH ukoliko su osumnjičeni za kaznena djela.
BANJA LUKA
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown u srijedu je u Banjoj Luci razgovorao sa predsjednikom Republike Srpske (RS) Draganom Čavićem i potom izjavio da su narednih osam do deset tjedana "ključni za budućnost BiH" te da o suradnji s Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu i o reformi policije ovisi ulazak BiH u EU. "Ako uspijemo riješiti ta dva problema na putu ka EU i NATO, ova zemlja će imati budućnost. U protivnom, BiH će postati 'crna rupa' na Balkanu", izjavio je Visoki predstavnik novinarima u Banjoj Luci. Predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić također je izjavio novinarima da suradnja s Haškim sudom nema alternativu. "To je naša realnost, kao što je i hrvatska realnost da zbog jednog čovjeka ne može dobiti suglasnost za pregovore o stabilizaciji i pridruživanju EU. Mi imamo svoje probleme, na nama je da aktivno surađujemo s Haškim sudom i nadam se da neće biti potrebe za izricanjem bilo kakvih sankcija", kazao je predsjednik RS Dragan Čavić nakon susreta da Visokim predstavnikom.
SARAJEVO
Najmanje pedeset milijuna eura bit će osigurano za povratak izbjeglica u Bosni i Hercegovini tijekom ove godine, najavio je u srijedu u Sarajevu bosanskohercegovački ministar za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo. Nakon sastanka na kojemu su predstavnici vlasti BiH i međunarodnih organizacija koje pomažu povratak izbjeglica analizirali stanje u tom području i prioritete za 2005. godinu, Kebo je novinarima kazao kako postoji potpuna suglasnost da napore valja usmjeriti ka održivom povratku odnosno stvaranju uvjeta za trajni ostanak onih koji se odluče vratiti prijeratnim domovima. Uz vlasti BiH proces povratka osigurat će i 41 međunarodna organizacija a ukupna raspoloživa sredstva u ovom trenutku dosežu iznos od oko 100 milijuna konvertibilnih maraka (50 milijuna eura).
PRIŠTINA
Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen Petersen i premijer Makedonije Vlado Bučkovski suglasili su se u srijedu u Prištini da se određivanje granice između Kosova i Makedonije mora riješiti prije definiranja konačnog statusa Kosova i to dijalogom. "Ovo pitanje zahtijeva izravan dijalog između Skopja i Prištine, ali istodobno i Beograd mora biti informiran o tim razgovorima", kazao je Petersen na zajedničkoj konferenciji za novinare. Premijer Makedonije Vlado Bučkovski je kazao da će razgovori o graničnoj crti biti u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća Sigurnosti o Kosovu te je pozvao sve strane na konstruktivan pristup. On je podsjetio da u skladu s tom rezolucijom i službeni Beograd i kosovske institucije trebaju sudjelovati u razgovorima o određivanju i obilježavanju granice. Makedonski premijer Vlado Bučkovski u srijedu je u Prištini otvorio Gospodarsko-trgovinsko predstavništvo Makedonije.
BEOGRAD
Prva skupina od pet državljana Srbije i Crne Gore, koji su dosad u Hrvatskoj izdržavali kazne u zatvoru Lepoglava, stigla je u srijedu u zatvor u Sremskoj Mitrovici. Načelnik Uprave srbijanskog Ministarstva pravosuđa za izvršenje sankcija Dragoljub Lončarević izjavio je agenciji Beta da će zatvorenici u Sremskoj Mitrovici imati "uobičajeni tretman", te da će prvih 30 dana provesti u prijemnom odjelu zatvora, a da će "njihov kasniji tretman ovisiti o odlukama zatvorskih službi". Na graničnom prijelazu s Hrvatskom, u Batrovcima zatvorenike su u srijedu oko podne dočekali ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljajić, kao i pripadnici MUP-a koji su ih potom sproveli u zatvor u Sremskoj Mitrovici.Četvorica osuđenika osuđena su u Hrvatskoj na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina, dok je peti osuđen za "klasično kazneno djelo".
SARAJEVO
Sud Bosne i Hercegovine odredio je ekstradicijski pritvor za Stojana Abdulaja koji je uhićen temeljem tjeralice što ju je raspisao hrvatski ured Interpola, objavila je u srijedu bosanskohercegovačka državna televizija BHT 1. Abdulaja koji je živio u selu Cerovica kod Novog Grada (Bosanski Novi) policija BiH uhitila je u utorak. Hrvatsko pravosuđe traži ga zbog ratnih zločina počinjenih u logoru Morine kod Dubrovnika. Sud BiH sada treba odlučiti postoje li uvjeti za izručenje Abdulaja Hrvatskoj.
BRUXELLES
Palestinski predsjednik Mahmud Abas izjavio je u srijedu u Bruxellesu kako vidi otvaranje "novog razdoblja mira i nade" na Bliskom istoku i pozvao Europljane da nastave pružati podršku Palestinskoj samoupravi. Tijekom prvog posjeta Bruxellesu otkad je izabran za palestinskog predsjednika, Abas je razgovarao s najvišim dužnosnicima Europske unije. Unatoč uništavanju infrastrukture od izraelske vojske tijekom druge Intifade, Abas je ocijenio da pomoć koju je pružio EU nije bila "uzaludna".
BERLIN
Neonacist Ernst Zuendel (65), kojeg je Kanada u utorak kasno navečer izručila Njemačkoj, prebačen je u srijedu u istražni zatvor u Mainzu, priopćilo je državno odvjetništvo. Državno odvjetništvo u Mainzu pokrenulo je istragu protiv Zuendela kojeg se optužuje za raspirivanje rasne mržnje, vjerske nesnošljivosti te blaćenja časti preminulih. Zuendel se nije izjasnio glede točaka optužnice. Protiv Zuendela je 2003. podignuta optužnica zbog toga što je na svojim internet stranicama širio teorije o tomu da se holokaust nikada nije dogodio te da su koncentracijski logori plod "antinjemačke" propagande. Negiranje holokausta u Njemačkoj smatra se kažnjivim djelom za što su predviđene zatvorske kazne i do pet godina. Zuendel od 1958. živi u Kanadi gdje se bavio izdavanjem radikalno desničarskog materijala. Kanada je 1996. Zuendelovo djelovanje proglasila antiustavnim nakon čega je Zuendel prebjegao u Sjedinjene Američke Države.
KIJEV
Među osobama uhićenim u utorak u sklopu istrage o aferi Gongadze nalaze se i ubojice oporbenog novinara ubijenog 2000., rekao je u srijedu ukrajinski tužitelj Svjećeslav Piskun, dodajući da bi u sklopu istrage trebao biti ispitan i ministar unutarnjih poslova iz doba vladavine predsjednika Leonida Kučme, Jurij Kravčenko. General Pukač, bivši šef obavještajne službe ministarstva unutarnjih poslova osumnjičen je da je zapovjedio uništenje dokumenata o osobama, vjerojatno policajcima, koji su ubijenog novinara Georgija Gongadzea pratili nekoliko mjeseci prije njegove smrti. U utorak je predsjednik Viktor Juščenko rekao da je afera Gongadze "razjašnjena" i optužio je prethodnu vlast da je "pokrivala" ubojice oporbenog novinara.
ZAGREB/DEN HAAG
Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, koji se pred Haškim sudom (ICTY) brani sam, u srijedu je izveo čak tri svjedoka obrane koji su pobijali navode optužnice o srpskom progonu Albanaca s Kosova godine 1999. Miloševićevu tezu da je masovni zbjeg Albanaca s Kosova izazvalo bombardiranje NATO-a, a ne ofenziva srpskih snaga, svojim su iskazima danas potvrđivali svjedoci Mirko Babić i Goran Stojičić, djelatnici Službe hitne medicinske pomoći iz Makedonije, koji su u proljeće 1999. radili na zbrinjavanju albanskih izbjeglica. Bivši voditelj Promatračke misije EU-a na Kosovu (ECMM) Dietmar Hartweg, svjedočio je u prilog Miloševićeve teze da su srpske snage tada samo odgovarale na provokacije albanskih gerilaca iz OVK.
LONDON
Britanska kraljica Elizabeta II. u srijedu je dodijelila počasnu vitešku titulu Billu Gatesu, utemeljitelju tvrtke Microsoft i jednom od najbogatijih ljudi svijeta. "Počašćen sam i oduševljen", rekao je 49-godišnji Gates koji je titulu dobio za svoj doprinos poduzetništvu u Velikoj Britaniji i radu na smanjenju siromaštva u svijetu. Budući da nije britanski državljanin, Gates neće moći nositi titulu "sir", no bit će mu dopušteno da iza svog imena stavi kraticu viteza reda britanskog carstva - KBE. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw, na čiji je prijedlog Gatesu dodijeljena viteška titula, pohvalio je tom prigodom Gatesa kao vodećeg svjetskog poslovnog čovjeka koji je ostvario "dubok" utjecaj i na gospodarstvo Velike Britanije.