Nakon sastanka na kojemu su predstavnici vlasti BiH i međunarodnih organizacija koje pomažu povratak izbjeglica analizirali stanje u tom području i prioritete za 2005. godinu, Kebo je novinarima kazao kako postoji potpuna suglasnost da napore valja usmjeriti ka održivom povratku odnosno stvaranju uvjeta za trajni ostanak onih koji se odluče vratiti prijeratnim domovima.
Uz vlasti BiH proces povratka osigurat će i 41 međunarodna organizacija a ukupna raspoloživa sredstva u ovom trenutku dosežu iznos od oko 100 milijuna konvertibilnih maraka (50 milijuna eura).
"Mi ćemo se u svakom slučaju potruditi da tih sredstava bude i više", kazao je Kebo.
Domaće vlasti i međunarodne organizacije, prije svega Europska komisija, USAID, SIDA te Vlada Nizozemske, obvezale su se osigurati po 50 posto planiranog iznosa sredstava potrebnih za nastavak povratka.
Posebna pažnja, po rječima ministra Kebe, ove će godine biti usmjerena na područja koja su do sada bila "crne rupe" u procesu povratka. "Riječ je o istočnoj Bosni, istočnoj Hercegovini, Posavini i Kantonu 10 (šire područje Livna)", kazao je Kebo.
On je istaknuo kako su vlasti BiH do sada dobile niz upozorenja, prije svega predstavnika Katoličke crkve u BiH, da se povratak na području Posavine odvija nedopustivo sporo i uz brojne zapreke.
Prema dostupnim podacima više od 53 posto Hrvata koji su na području Posavine činili većinu do početka rata, bili su prisiljeni napustiti svoje domove 1992. godine.
Prema podacima Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) od potpisivanja Daytonskog sporazuma do danas se svojim domovima u BiH vratilo oko milijun i šest tisuća izbjeglica i prognanika.
Još najmanje 400 tisuća i dalje se nalazi izvan zemlje.
Nešto više od 440 tisuća povratnika čine izbjeglice iz inozemstva dok je oko 565 tisuća iz kategorije interno raseljenih unutar zemlje.
Među povratnicima iz inozemstva najviše je bilo Bošnjaka - gotovo 280 tisuća.
Izbjeglih Hrvata vratilo se nešto manje od 85 tisuća a Srba oko 72 tisuće.