"Kad bih kao član Vlade ponovno odlučivao, uvijek bih dignuo ruku", kazao je Linić.
Svojom najvećom grješkom drži što je vjerovao, kako je rekao, "zvučnim' imenima - IFC-u, DEG-u, Raiffeisen banki - koji su promovirali cijeli projekt".
Ustvrdio je da su, kad se govori o izdanim jamstvima, njegovi partneri bili ljudi iz IFC-a, a da Vlada nikad nije pregovarala s Upravom "Lenca" o financijskim projektima.
"Vlada nije utjecala na poslovanje 'Lenca'", dodao je Linić i podsjetio kako su vlade - od 1998. do 2004. - privatnim tvrtkama dodijelile oko 2,5 milijarde kuna jamstava, od čega je propalo 640 milijuna.
Odgovarajući na pitanja saborskoga Istražnog povjerenstva, Linić je ocijenio i da nije moralno ako osoba u privatizaciji kupi dionice, proda ih i zaradi, iako je to po hrvatskim propisima zakonito. "Ako je bivši 'Lenčev' direktor' Damir Vrhovnik' postupio tako, to pripada u istu kategoriju", kazao je.
Naveo je da je kao mladić dvije godine radio u "Viktoru Lencu" iz kojeg je otišao zbog sukoba s Damirom Vrhovnikom, tada šefom Partije u tom poduzeću.
Linić je također kazao da se kao čelni čovjek riječke gradske vlade od 1990. do 1993. brinuo da se utvrdi što je pomorsko dobro i da ga se izostavi iz elaborata o pretvorbi brodogradilišta, te da nakon toga, do 2000., nije pratio što se s tim događa.
Na Istražnom povjerenstvu, pred kojim su danas svjedočili i bivši premijer Ivica Račan i bivši ministar financija Mate Crkvenac, predloženo je da se na svjedočenje pozovu i Giancarlo Zachello, te čelnici međunarodnih novčarskih ustanova koje su pregovarale s Vladom.
O tome i ostalim nakanama Povjerenstvo će stajalište zauzeti naknadno.