Osnovne novosti koje donose europske norme su dozvola uporabe pečenog škriljevca, silikatne prašine i vapnenca u proizvodnji cementa (uz porculan i leteći pepeo koji su već dozvoljeni), a kod betona njegovo razvrstavanje u puno više kategorija i klasa nego što je to sada.
Trenutačno je prema hrvatskoj normi predviđeno 10 tipova cementa, 6 klasa čvrstoće i 3 vrste dozvoljenih dodataka, a prema EU normi predviđeno ih je 27, sa 6 vrsta mineralnih dodataka. Kod betona, uz uvođenje više kategorija, promijenit će se kriteriji kontrole njegove kvalitete. Uvođenje EU normi očekuju se tijekom pregovora Hrvatske o punopravnom članstvu u Uniji.
Prednosti cementa proizvedenog prema EU normama, uz mogućnost dodavanja više vrsta mineralnih komponenata, su njegova veća ekološka prihvatljivost, poboljšanje kemijskih i tehnoloških karakteristika kao i mogućnost zadovoljavanja potražnje za posebnim vrstama cementa, kaže Silvia Vieira, viša savjetnica za razvoj proizvoda švicarske Holcim grupe.
Po njezinim riječima, sada važeće hrvatske norme za cement i beton uglavnom su usredotočene na dugotrajnost, dok EU norme donose iskorak prema tržišnoj logici i dodatnoj zaštiti cementa i betona koji su izloženi pogubnim utjecajima, kao što su vlaga i korozija.
Prihvaćanje europskih normi važno je i za domaće proizvođače jer će stranim građevinskim tvrtkama koje rade u Hrvatskoj moći ponuditi cement i beton po EU normama, što je često njihov uvjet za suradnju s domaćim dobavljačima, smatra Milan Dominić, predsjednik Radne grupe za normizaciju pri Hrvatskom udruženju za cement. Također, kaže Dominić, proizvodnja po EU normama otvara o mogućnost za izvoz cementa u zemlje Unije.
EU norme za beton i cement prihvaćene su u svih 25 zemalja EU-a te u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu. Neke zemlje ih nadopunjuju, zbog klimatskih ili ekoloških razloga. Italija, Belgija i Francuska nemaju ograničenja u dodacima za proizvodnju cementa, dok je, primjerice, Njemačka najrestriktivnija, čulo se na skupu.
(Hina) xduk yds