Po podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za razdoblje od 2000. do 2003., u Hrvatskoj se godišnje 'proizvede' u prosjeku 4,1 milijun tona komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Opasnog otpada se pak 'proizvede' od 200 do 300 tisuća tona godišnje.
U Hrvatskoj trenutno ima 274 tvrtke ovlaštene za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom, od čega se njih 198 bavi skupljanjem i prijevozom komunalnog otpada na odlaganje. Za djelatnost skupljanja opasnog otpada ovlašteno je 62 tvrtke, 49 ih ima rješenje i za skladištenje opasnog otpada, a 37 je ovlašteno za obradu pojedinih vrsta opasnog otpada.
"U posljednjih pet do šest godina interes privatnog sektora u gospodarenju otpadom je u značajnom porastu. Razlog tome su propisi u gospodarenju otpadom u zemlji koji omogućavaju domaćim tvrtkama racionalno i učinkovito poslovanje i bavljenje djelatnošću gospodarenja otpadom, ali i utjecaj europskih tvrtki i prijenos njihovog znanja i kapitala u Hrvatsku", rekla je za Hinu Mirjana Papafava, načelnica odjela za EU integracije i međunarodne projekte u MZOPU.
Zaštita okoliša odnosno prikupljanje i zbrinjavanje otpada jedno je od područja koje moramo uskladiti s kriterijima Europske unije i preduvjet je članstva u EU.
Definiranje planova i pristupa gospodarenja otpadom u Hrvatskoj tek je u početnoj fazi, ali će se, kako ističe Papafava, sigurno intenzivirati početkom službenih pregovora o pristupanju zemlje u punopravno članstvo EU. Novac s kojim ćemo moći raspolagati odredit će i rokove.
Kako ističe Papafava, svi EU propisi o gospodarenju otpadom temelje se na načelu da "onečišćivač" mora platiti zbrinjavanje otpada.
"Kod različitih posebnih vrsta otpada u EU, kao što je elektronički i električki, ambalažni, gume, baterije i akumulatori, propisane su posebne obveze proizvođačima, uvoznicima i distributerima tih proizvoda prema kojima moraju osigurati i financirati sustav zbrinjavanja proizvoda kada postanu otpad", rekla je.
Članice EU u svojim nacionalnim propisima imaju različite pristupe u načinima koji osiguravaju proizvođačima, uvoznicima i distributerima ispunjenje obveze zbrinjavanja otpada od proizvoda koje su pustile na tržište, ali su svi usklađeni s EU direktivama. Po njezinim riječima, Hrvatska će temeljem iskustava zemalja koje su slične njoj, a već u EU, te na temelju analize postojećeg stanja, propisati model koji će biti najučinkovitiji.
(Hina) xmpv yds