Takva kretanja izvoza i uvoza pozitivno su utjecala na usporavanje dinamike rasta deficita vanjskotrgovinske razmjene koji je lani bio veći za 6,7 posto u odnosu na godinu prije, dok je 2003. zabilježen porast deficita od 38 posto.
No, ostvareni deficit od 8,56 milijardi dolara, dosegnuo je najvišu razinu od osamostaljenja RH.
Hrvatski je robni izvoz lani iznosio 8,02 milijarde dolara, a uvoz 16,58 milijardi dolara, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Brži rast izvoza od uvoza utjecao je i na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom. Ta se pokrivenost povećala sa 43,5 posto u 2003. godini na, ipak još uvijek vrlo niskih, 48,4 posto u prošloj godini.
Važnu ulogu na iskazanu vrijednost robne razmjene u dolarima imalo je kretanje tečaja USD koji je u prošloj godini prema euru i kuni oslabio za približno 9,5 posto.
Zbog toga realniju usporedbu s prethodnim godinama daje prikaz u kunama, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Iskazano u kunama hrvatski je robni izvoz lani iznosio 48,35 milijardi kuna, što predstavlja rast za 16,9 posto, dok je uvoz povećan za 5,4 posto, na 99,97 milijardi kuna. Deficit robne razmjene s inozemstvom iskazan u kunama, u iznosu od 51,6 milijardi kuna, čak je smanjen za 3,6 posto u odnosu na godinu prije.
Rastu izvoza, u odnosu na prethodnu godinu, najviše je doprinijelo povećanje vrijednosti izvoza ostalih prometnih sredstava odnosno brodova za 27,4 posto (na ukupno 6,68 milijardi kuna), naftnih derivata za 36,6 posto (na 4,46 milijardi kuna) te rtv i komunikacijskih aparata i opreme za 42,8 posto (na ukupno 2,79 milijardi kuna).
Vrijednost izvoza kod ove tri grupe djelatnosti bila je najviša u posljednjih pet godina, navode iz HGK.
Uvoz je, s druge strane, povećan uglavnom zbog rasta vrijednosti uvoza metala (za 25,4 posto na 6,18 milijardi kuna), sirove nafte i zemnog plina (za 15,1 posto, na 8,04 milijarde kuna) te kemikalija i kemijskih proizvoda (za 6,8 posto, na 10,47 milijardi kuna).
Pri tome je na vrijednost uvoza nafte i metala znatno utjecao rast njihovih cijena na svjetskom tržištu.
Struktura izvoza se u 2004. nije značajnije izmijenila u odnosu na prethodnu godinu jer su istih sedam djelatnosti ostale najznačajnije izvozne grane (proizvodnja brodova, naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, hrane i pića, strojeva i uređaja, odjeće; dorada i bojenje krzna te rtv i komunikacijskih aparata i opreme).
Ipak došlo je do manjih izmjena u njihovom redosljedu, pri čemu je najveći dobitnik bila proizvodnja naftnih derivata, čiji se udio povećao za 1,3 postotna boda, na 9,2 posto, a najveći gubitnik proizvodnja hrane i pića čiji se udio smanjio za 1,9 postotnih bodova, na 6,3 posto.
Udio cijele prerađivačke industrije u ukupnom izvozu se u odnosu na 2003. godinu povećan je za 0,8 postotnih bodova te je dosegnuo 95,1 posto.
Podaci o izvozu po zemljama pokazuje da je u 2003. godini Hrvatska u deset zemalja koje uvoze najviše hrvatskih proizvoda (Italija, BiH, Njemačka, Slovenija, Austrija, Srbija i Crna Gora, Francuska, SAD, Liberija i Malta) izvozila 80,7 posto ukupnog izvoza. U prošloj je godini taj udio smanjen na 77,6 posto, pri čemu je Malta ispala sa liste prvih deset, a zamijenio ju je Cipar.
U sve navedene zemlje osim u Francusku izvoz, mjeren u kunama, u prošloj je godini povećan, pri čemu je najveći rast vrijednosti zabilježen kod izvoza u Austriju, za 42,3 posto na 4,56 milijardi kuna, te u BiH, za 16,5 posto, na 6,95 milijardi kuna.