Brži rast izvoza od uvoza utjecao je i na usporavanje rasta deficita, te poboljšanje pokazatelja pokrivenosti uvoza izvozom u odnosu na godinu prije.
Deficit robne razmjene u 2004. iznosi 8,56 milijardi dolara, što je 6,7 posto više nego 2003. kada je zabilježen deficit od 8,02 milijarde dolara i porast deficita od 38 posto u odnosu na 2002.
Povoljnija kretanja bilježe se i kod pokrivenosti uvoza izvozom - u prošloj je godini zabilježena pokrivenost od 48,4 posto, dok je u 2003. ta pokrivenost bila 43,5 posto.
U statistici robne razmjene, iskazane u dolarima, treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena tečaja dolara u odnosu na euro, kao i dolara prema kuni.
S obzirom na pad vrijednosti dolara prema kuni u prošloj godini za nešto manje od 10 posto, i stope rasta robne razmjene s inozemstvom niže su od onih u dolarima.
Izraženo u kunama, Hrvatska je prošle godine izvezla roba u vrijednosti 48,35 milijardi kuna, što je 16,9 posto više nego 2003., dok je prošlogodišnji uvoz od 99,97 milijardi kuna za 5,4 posto viši nego godinu prije.
Podatci o robnoj razmjeni izraženi u kunama tako pokazuju da je deficit robne razmjene čak manji nego godinu prije - u 2004. deficit je iznosio 51,62 milijarde kuna, što je oko 3,6 posto manje nego 2003. (kada je iznosio 53,54 milijarde kuna).
Najznačajnije izvozne djelatnosti u prošloj su godini bile brodogradnja, naftna i kemijska industrija.
Tako je prošle godine izvoz ostalih prijevoznih sredstava (gdje statistika bilježi i brodogradnju) dosegnuo vrijednost od 1,1 milijardu dolara, što je 40,4 posto više nego godinu prije.
Naftnih derivata prošle je godine izvezeno u vrijednosti 740,7 milijuna dolara, ili 52,2 posto više nego godinu prije, a kemikalija i kemijskih proizvoda u vrijednosti 718 milijuna dolara, ili 26,1 posto više nego 2003.
No, pad izvoza u prošloj se godini bilježi kod hrane i pića, izvezeno ih je u vrijednosti 505,5 milijuna dolara, što je 0,3 posto manje nego 2003.
Kod uvoza najveću vrijednost imaju uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda sa 1,7 milijardi dolara (porast za 18,6 posto u odnosu na 2003.).
Strojeva i uređaja u prošloj je godini uvezeno u vrijednosti 1,7 milijardi dolara (porast za 5,5 posto), motornih vozila u vrijednosti 1,6 milijardi dolara (porast za 5,8 posto), sirove nafte i zemnog plina u vrijednosti 1,3 milijarde dolara (porast za 28,7 posto), hrane i pića za 1,03 milijarde dolara (porast za 17,5 posto).
Najveća stopa rasta bilježi se pak kod uvoza metala, u 2004. uvezeno ih je u vrijednosti 1,02 milijarde, što je 38,7 posto više nego godinu prije.
Glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je prošle godine izvezeno roba u vrijednosti 5,2 milijarde dolara, a uvoz iz 25 zemalja EU iznosio je 11,5 milijardi dolara.