Taj međunarodni skup u Beču bit će prigoda za dogovor o praktičnoj provedbi Sporazuma, uporabi senzora, trenutačnom stanju zemalja koje imaju specijalne zrakoplove za nadgledanje, zatim razmjena podataka, dogovor o rasporedu kvota letenja, pristup novih članica i drugo.
Sporazum "Otvorenog neba" potpisan je godine 1992. u Helsinkiju, a smisao mu je obavljanje promatračkh letova država potpisnica nad teritorijem drugih zemalja potpisnica. Sporazum pridonosi sigurnosti svih njegovih potpisnica, određuje godišnje stope preleta nadzornog zrakoplovstva opskrbljenog kamerama i infracrvenim preglednim sustavom i radarima.
Inicijativa o njegovu osnutku potječe iz 1955. godine kada su Sjedinjene Države u Ženevi predložile sporazum o nadziranju teritorija što je tada u hladnoratovskom ozračju SSSR odbacio. To pitanje ponovo se pokreće 34 godine kasnije kako bi se izgradilo povjerenje i sigurnost između NATO-a i Varšavskog pakta.
U rujnu 1989. u Ottawi (Kanada) na Međunarodnoj konferenciji pokreću se pregovori koji se nastavljaju kasnije u Budimpešti, Beču i Helsinkiju. Sporazum tri godine kasnije u Helsinkiju potpisuju 23 države, a 2. siječnja 2002. nakon što su ga ratificirale Ruska Federacija i Bjelorusija, stupa na snagu.
Svrha Sporazuma je osnažiti sposobnost zemalja potpisnica kako bi se spriječili sukobi i omogućilo rješavanje kriza, promovirala otvorenost kroz međunarodno nenaoružavanje te stvaranje povjerenja i transparentnosti vojnih snaga i aktivnosti od Vankuvera do Vladivostoka.
Snimljeni podaci su dostupni svim članicama potpisnicama, stoji u najavi Međunarodne konferencije u Beču.
Posljednje potpisnice Sporazuma su Švedska, Finska, Litva, BiH, Slovenija te Republika Hrvatska koja je postala njegova članica 1. siječnja 2005. godine kao najmlađa potpisnica. Trenutno mu predsjeda Portugal. Pregledna konferencija Sporazuma "Otvorenog neba" održat će se pod pokroviteljstvom OESS-a od 14. do 16. siječnja u Beču.