LUXEMBOURG
Premijer Luxembourga Jaen Claude Juncker, čija zemlja predsjedava EU, izjavio je u petak nakon razgovora s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte da još nije donesena konačna odluka o početku pristupnih pregovora s RH, ali da će oni početi 17. ožujka samo ako general Ante Gotovina do tada bude predan Haaškom sudu a u suprotnom će se čekati da Hrvatska ispuni svoju obvezu pune suradnje s Haagom.
"Ako Gotovina bude do 17. ožujka u Haagu pregovori mogu početi odmah, ako ne čekat ćemo dok RH ne ispuni svoju obvezu pune suradnje sa ICTY-jem" rekao je premijer Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare s Del Ponte.
Tužiteljica Del Ponte je kazala da "očekuje Gotovinu u Haagu čim je prije moguće" kako bi mu se sudilo zajedno s generalima Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem čija je optužnica istovjetna Gotovininoj.
"Uvjerena sam da Hrvatska to može učiniti. Puno sam puta pozivala hrvatske vlasti da ispuni svoje međunarodne obveze" naglasila je Del Ponte.
ZAGREB
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova nema novih informacija ni službene potvrde o pogibiji hrvatskog vozača kamiona Ivana Pavčevića u Iraku, izjavio je u petak za Hinu Vinko Ljubičić, načelnik odjela MVP-a za koordinaciju i praćenje rada diplomatskih misija i konzularnih ureda.
Ljubičić je kazao kako još nema službene potvrde o smrti 54-godišnjeg Pavčevića koji je navodno poginuo u granatiranju američkog konvoja.
Jutranji list objavio je u petak da se Pavčevićev sin Zlatko, koji je s ocem vozio kamion u Iraku, vratio u Hrvatsku. Njegov je kamion oštećen u napadu kod Mosula gdje je Zlatko Pavčević i ostao dok je njegov otac nastavio put.
Ljubičić nije mogao potvrditi ni tu informaciju, premda je rekao kako vjeruje da je točna. Mi smo trenutačno usmjereni na rad u Iraku gdje pokušavamo dobiti informacije ili službenu potvrdu o Ivanu Pavčeviću, rekao je Ljubičić.
BEČ,
U sklopu priprema za prvi sastanak Panela- savjetodavnog tijela Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koji će se 17. veljače održati u Ljubljani, hrvatski ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul boravio je u petak u Beču.
Ministar Žužul je nedavno imenovan članom Panela kao predstavnik zemalja jugoistočne Europe i država koje su domaćini terenskih misija OESS-a.
Odluka o osnivanju Panela uglednih osoba donesena je u prosincu prošle godine na Ministarskom vijeću u Sofiji s namjerom da ugledni i iskusni vanjskopolitički dužnosnici rade na jačanju i djelotvornosti tijela i struktura OESS-a. Njihova je zadaća redefinirati politički dijalog unutar OESS-a te formulirati stratešku viziju te međunarodne organizacije za 21. stoljeće.
POSUŠJE,
Hrvatska demokratska zajednica BiH u petak je odlučila pokrenuti vlastitu inicijativu za preustroj daytonske Bosne i Hercegovine.
Središnji odbor HDZ BiH na zasjedanju u Posušju zadužio je stranačko Predsjedništvo da napravi prijedlog preustroja Bosne i Hercegovine na načelima jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, izjavio je predsjednik HDZ BiH Bariša Čolak po okončanju skupa.
Objašnjavajući za što će se HDZ BiH zauzimati u preustroju daytonske BiH, Čolak je istaknuo da je za njegovu stranku neupitno postojanje državnih institucija vlasti BiH, te jačanje općinskih razina vlasti. Po njegovim riječima, još je nejasno na koji način bi se trebalo u ustavno-pravnom i administrativno-teritorijalnom smislu ustrojiti središnju strukturu vlasti u BiH između državnih i općinskih institucija.
SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown najavio je u petak poduzimanje mjera kojima će se ojačati uloga Ustavnog suda naznačivši istodobno da bi to mogao biti uvod u postupno reduciranje uloge predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Ashdown je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kazao da je predsjedniku Ustavnog suda Mati Tadiću i ministru pravde Slobodanu Kovaču predložio uspostavu radne skupine koja bi u roku od dva do tri mjeseca trebala osmisliti novi model funkcioniranja najvišeg sudbenog tijela u zemlji.
Ashdown je također kazao da je spreman dopustiti da Ustavni sud dobije ovlasti procjene odluka Visokog predstavnika odnosno odlučivati o njihovoj ustavnosti i zakonitosti.
"Sve to treba biti dijelom procesa u kojemu BiH polako preuzima vlastitu suverenost", kazao je Ashdown.
BARCELONA
Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero i francuski predsjednik Jacques Chirac sastali su se u petak navečer u Barceloni na skupu potpore Ustavu Europske unije.
Na skupu se očekivalo i talijanskog premijera Silvija Berlusconija te njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, no oni su dolazak otkazali zbog gripe.
Nakon razgovora u salonu hotela Juana Carlosa I, dvojica čelnika izišla su pred nekoliko stotina ljudi okupljenih u velikoj sali susjedne kongresne palače Katalonije.
Španjolci se o prvom europskom ustavu izjašnjavaju na referendumu 20. veljače, prvi od zemalja članica Europske unije.
BERLIN
Njemačka vlada namjerava učiniti strožim zakon o javnom okupljanju čime bi se spriječili prosvjedi i marševi neonacista pred povijesnim spomenicima, objavilo je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova u petak.
Kako je priopćeno, u prijedlogu promjene zakona ubuduće bi bilo onemogućeno održavanje prosvjeda na mjestima koja "nedvosmisleno podsjećaju na žrtve organiziranog progona i ponižavanja". Listu takvih objekata bi, kako je priopćio ministar unutarnjih poslova Otto Schily (Socijaldemokratska stranka Njemačke- SPD), zajednički trebali donijeti Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina. Zabrana bi se odnosila na povijesne objekte poput spomenika Holokaustu u Berlinu, Brandenburških vrata te memorijalne komplekse koncentracijskih logora. Isto tako bi veličanje političara nacionalsocijalističkog režima ubuduće bilo kažnjivo.
ŽENEVA
Pregovori o iranskom nuklearnom programu između predstavnika Europske unije i Irana koji se vode od utorka u Ženevi završeni su u petak poslije podne, javlja agencija France Presse.
"Obavili smo ozbiljan posao koji će se nastaviti. Svi smo u tom procesu. Bavili smo se svim pitanjima kojima smo se trebali baviti", kazao je za agenciju France Presse neimenovani diplomat.
BEJRUT
Hezbolah je u petak pozvao Libanonce da "pokopaju" rezoluciju UN-a koja od islamske skupine traži da položi oružje, a od sirijskih pristaša da napuste Libanon, ističući da bez njihove potpore rezolucija neće uspjeti.
"Onima koji pitaju što s međunarodnom rezolucijom 1559, mi poručujemo: Zajedno je zakopajmo", kazao je zamjenik glavnog tajnika šijitskog Hezbolaha šeik Naim Kassem svojim pristašama u uporištu u južnom Bejrutu.
"Amerika, Izrael, Francuska i svi oni iza njih ne mogu rezoluciju direktno nametnuti, njima je potrebna pomoć... ukinite im tu pomoć i rezolucija će pasti", dodao je. Što se sirijske pomoći tiče, u Libanonu je trenutno stacionirano oko 14.000 sirijskih vojnika.
WASHINGTON
Bijela kuća u petak je odbacila prijedlog Sjeverne Koreje za izravnim pregovorima o njezinom nuklearnom programu i ostala pri zahtjevu za nastavkom šesterostranih pregovora.
"Nije riječ o problemu između Sjeverne Koreje i SAD, već o regionalnom problemu, koji treba rješavati multilateralno, s čime se slažu i svi njezini susjedi", izjavio je na konferenciji za novinare glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan.
"U sklopu šesterostranih pregovora Sjeverna Koreja već je imala, i još ima, mnogo prilika izravno se obratiti nama", dodao je govoreći o pregovorima u kojima od 2003. sudjeluju SAD, Kina, Rusija, Japan i Južna Koreja.
Sjeverna Koreja u četvrtak je objavila kako se ne želi vratiti u pregovore o svojem nuklearnom programu, ustvrdivši kako posjeduje nuklearno oružje i želi ojačati svoj nuklearni arsenal kako bi se zaštitila od američkih planova za rušenje režima u Pjongjangu.
TEHERAN
Washington neće zaustaviti Iran u nastojanjima da razvije nuklearnu tehnologiju i ne bi se smio upustiti u vojnu "avanturu" u našoj zemlji, kazao je u petak svojim vjerskim sljedbenicima bivši predsjednik Akbar Hashemi Rafsanjani.
"Perzijski zaljev nije mjesto za njihov vatromet a Iran nije zemlja u koju mogu doći na avanturu", poručio je Rafsanjani.
Prema njegovim riječima, "nije prihvatljivo da razvijene zemlje 70 do 80 posto svoje električne energije crpe iz nuklearne energije a Iranu, velikoj i moćnoj zemlji, poručuju da ne smije imati nuklearne elektrane".