U danas objavljenim zaključcima s rasprave "Mogu li katalozi znanja promijeniti hrvatsko školstvo?", koju je Odbor za obrazovanje SDP-ova Savjeta za znanost, obrazovanje i kulturu priredio 15. siječnja, navodi se kako je potrebno angažirati sve raspoložive institucionalne i pojedinačne snage kako bi se došlo do koncepcije reforme obrazovanja u Hrvatskoj i izrade temeljnih reformskih dokumenata.
Uz pojedine stručnjake Ministarstvo znanosti, kako se napominje, trebalo bi se više oslanjati na Zavod za školstvo, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja i specijalizirane nevladine udruge. A povrh toga, kako se dodaje, promjene nisu moguće bez stručnog i političkog konsenzusa.
U raspravi je u više navrata, kako se navodi, isticano da je katalozima i njihovoj izradi kao dijelovima, kako nacionalnog curriculuma, tako i nacionalnog obrazovnog standarda, trebalo pristupiti na kraju procesa, nakon što budu određeni ciljevi, standardi i sredstva te ljudski i infrastrukturni potencijali promjena.
Isticana je i preopsežnost kataloga (više od 2800 stranica), neoperativnost te njegova sadržajna i volumna neujednačenost, spominjani su bezuspješni pokušaji nekih sveučilišnih ustanova da promijene neke neusklađenosti kataloga s elemntarnim zahtjevima struke, a dio sudionika upozoravao je na sadržajnu i metodsku zastarjelost kataloga, navodi se, uz ino, u priopćenju koje su potpisali koordinatorica Odbora za obrazovanje SDP-a Marija Lugarić i predsjednik SDP-ova Savjeta za obrazovanje, znanost, kulturu, sport i medije Gvozden Flego.