Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Milan Moguš pismom je krajem siječnja o tome izvijestio suca Ustavnoga suda Republike Hrvatske Milana Vukovića, koji je predložio tu manifestaciju, te korčulanskoga gradonačelnika Mirka Duhovića.
U pismu korčulanskome gradonačelniku akademik Moguš ističe da će HAZU svojim Razredom za književnost toj manifestaciji, za koju je zadužen akademik Dubravko Jelčić, dati stručnu potporu.
Korčulansko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je 26. listopada prošle godine pokroviteljstvo nad kulturnom priredbom "Dani Petra Šegedina", koju je Milan Vuković pokrenuo u skladu s "Danima Ranka Marinkovića" u Komiži.
Akademik Jelčić među najboljim je poznavateljima Šegedinova stvaralaštva i za Pet stoljeća hrvatske književnosti priredio je dvosveščani izbor iz njegova djela.
Izjavio je kako se u jesen može očekivati objavljivanje velike romansijerske freske - romana "Poraz", koji je Šegedin ostavio u rukopisu.
Matica hrvatska uvrstila je u svoje projekte taj roman, u čijem je središtu tragična sudbina hrvatskog čovjeka i obitelji koju su razarali ratovi i ideologije.
Akademik Jelčić podsjetio je da je Šegedin, nakon Karađorđeva, skrivao taj roman, koji je bio napisan do treće knjige, među arhivalijama Josipa Kosora u Zavodu za književnost i teatrologiju u Opatičkoj ulici 18 u Zagrebu.
"Nije želio da rukopis pronađu u slučaju eventualne policijske pretrage u njegovu stanu", rekao je akademik Jelčić, dodajući da je autor napisao još dobar dio četvrte knjige, a i nove varijante nekih dijelova iz prvih triju. Neki dijelovi "Poraza" objavljeni su u časopisima, pa javnost koju to zanima, podsjetio je, već otprilike zna o kakvu je opsežnu, strukturno slojevitu romanu riječ.
Petar Šegedin (Žrnovo, 8. srpnja 1909. - Zagreb, 1. rujna 1998.) hrvatski je romanopisac, pripovjedač, novelist i esejist. Posebice se isticao političkim esejima i bio uzor otvorenosti, hrabrosti i angažiranosti.