Riječ je najslikovitijem i najopsežnijem dosad objavljenom prikazu povijesti toga grada u kojemu su kronološki u osam velikih poglavlja obrađena najvažnija pitanja pakračke povijesti, istaknuo je povjesničar Vladimir Geiger.
Akademik Nikša Stančić smatra knjigu modelom koji bi se mogao preporučiti svima koji se žele baviti poviješću manjih mjesta za koju još ne postoje sustavni podatci. Karakteristika toga prvijenca, kako je dodao, jest da povijest Pakraca stavlja u širi povijesni kontekst.
Monografija o Pakracu plod je autoričina sustavna prikupljanja podataka i arhivskih istraživanja, istaknuo je Stančić. Osvrnuo se i na autoričin odabir naslova, rekavši kako je time željela pokazati da to nije cjelovita povijest Pakraca. Ipak u knjizi su sadržani ključni podatci o povijesti Pakraca kojom se Vijoleta Herman Kaurić počela baviti još tijekom studija, a što je, podsjetio je Stančić, bila i tema njezina diplomskoga rada.
Za autoricu, knjiga je svojevrstan dug njezinu rodnu gradu koji je teško osakaćen tijekom Domovinskoga rata, a čiji je nekadašnji građanski duh u nepovrat nestao tijekom prošloga stoljeća.
Vijoleta Herman Kaurić smatra da je naslov knjige dobro odabran jer bi bilo koji drugi bio pretenciozan budući da je, rekla je, povijest Pakraca tako slabo istražena.
Što se pak tiče moguće primjedbe da se nije dotaknula novije i najnovije povijesti grada, rekla je da ako o povijesti Pakraca do 1918. postoje samo "krhotine", nakon 1918. može se govoriti tek o "piljevini".
Knjigu je objavila slavonsko-brodska Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest.