Urednik edicije je akademik Vladimir Stipetić. Prvo kolo čine knjige Rudolfa Bićanića "Ekonomska podloga hrvatskog pitanja", Ivana Luke Garanjina "Reforma Dalmacije - Ekonomsko-politička razmišljanja", Valdemara Lunačeka "Povijest ekonomskih doktrina", Josipa Šipusa "Temelj žitne trgovine", Imbre Ignjatijevića Tkalca "Hrvatsko gospodarstvo polovicom XIX. stoljeća" te Joze Tomaševića "Novac i kredit".
Prema riječima potpredsjednice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te redovite profesorice na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Alice Wertheimer-Baletić, riječ je o šest kapitalnih, ali nedovoljno istraženih djela hrvatske ekonomske znanosti, koja obuhvaćaju razdoblje od kraja 18. do početka 20. stoljeća.
To je razdoblje velikih gospodarskih, socijalnih i političkih prevrata, zbog čega su ova djela još bitnija za razumijevanje ne samo te epohe, nego i suvremenog društva, kazala je Wertheimer-Baletić.
Dodala je da ovih šest knjiga čine početak ambicioznog projekta stavljanja na uvid javnosti i znanosti cjelokupnog bogatog hrvatskog ekonomskog intelektualnog stvaralaštva u različitim povijesnim prilikama, koji je inicirao i podržao i Razred za društvene znanosti HAZU-a.
Ovih šest djela i autora, prema riječima akademika Adolfa Dragičevića, povezuje spoznaja da se i Hrvatska mora priključiti suvremenim ekonomskim tijekovima neovisno o povijesnom trenutku u kojem su djela nastajala, kao i spremnost da otvoreno i angažirano govore o najvećim ekonomskim i gospodarskim problemima svoga doba.
Nažalost, zaključio je Dragičević, ono što ih povezuje s današnjim vremenom je činjenica da se Hrvatska nije uspjela priključiti tijekovima suvremenog, industrijski razvijenog svijeta te da je osnovna odlika hrvatskog gospodarstvo, kao i kroz sve vrijeme nastanka ovih djela, ostala zaostalost za razvijenim zemljama.