Knjiga Vannija D'Alessia o Istri, koja će biti predstavljena u petak u jednoj tršćanskoj knjižari, je "metaforičko predstavljanje prostora kojge je istovremeno voljelo i željelo više naroda, odnosno Istre na koju su 19. do 20. stoljeća pravo polagali i talijanski i hrvatski nacionalizam". D'Alessio za uzorak svojeg istraživanja, piše list, uzima Pazin, odnosno Pisino ili Mittenburg.
"Grad Pazin je u 19. stoljeću bio dvoetnički grad, u kojem je brojčani odnos između Talijana i Hrvata bio gotovo uravnotežen što je produbilo sukob. Po austro-ugarskom popisu stanovništva na gradskom području bilo je 1116 Talijana i 1955 Hrvata (odnosno 34,5 i 60 posto stanovništva)", piše list i navodi da je središnja tema knjige "konkurencija talijanskih i slovensko-hrvatskih elita".
"Osamdesetih godina Pazin je bio središte izbornog sukoba između Talijana i Hrvata, baza hrvatske mobilizacije i talijanske obrane, mjesto simbol nadmetanja koje se odnosilo na cijelu Istru", objašnjava list navodeći u knjizi opisane slučajeve međuetničkih sukobljavanja u razdoblju do početka Prvog svjetskog rata.
Atentat u Sarajevu zaključio je jednu epohu, ocjenjuje se u članku. "1915. zatvorene su sve talijanske udruge a Talijani su postali unutarnji neprijatelj. Neki Pazinjani internirani su u zarobljeničke logore. Sudbina će se okrenuti na štetu Hrvata okončanjem rata i dolaskom talijanskih postrojbi u Istru. Nasilje fašizma pojačat će nacionalizme ostavljajući otvorene rane", piše list.
"Sada je talijanska manjina u Hrvatskoj krajnje umanjena. Egzodusi nakon Drugog svjetskog rata i asimilacija pred kojom se našla talijanska manjina, kojoj je unatoč službenom priznanju smetnje stvarao jugoslavenski režim, progresivno su potkopavali zajednicu. Ona je, međutim, doživjela snažno povećanje 1991. godine nakon sloma jugoslavenske federacije u obalnim gradovima, na sjeverozapadu Istre u Rovinju, Poreču, Puli, Bujama dok se u Pazinu Talijanima izjašnjava jedva 272 stanovnika tog područja", zaključuje list članak o knjizi Vannija D'Alessia.