PODGORICA
Glavna tužiteljica Međunarodnog suda u Den Hagu Carla Del Ponte izjavila je u srijedu u Podgorici kako najpoznatiji haški bjegunci Radovan Karadžić i Ratko Mladić "ne miruju i s vremena na vrijeme su i u Crnoj Gori". Ona je pojasnila da Haški sud od Podgorice zahtijeva da preko svoje obavještajne službe i policije prikuplja informacije o bjeguncima, "čak i ako oni dolaze ovdje samo na nekoliko sati".
Del Ponte je naglasila da Tribunal ima nove informacije o skrovištima Radovana Karadžića.
Nakon razgovora s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanović, del Ponte je novinarima, objašnjavajući zašto je došla u Crnu Goru ako se stalno ponavlja da je Srbija adresa za nesuradnju s Haagom, rekla da se ne radi samo o Beogradu.
"Bila sam u Beogradu i vršila pritisak, i idem u Bruxelles gdje ću podnijeti izvještaj o nedostatku suradnje s Beogradom. Međutim, ne radi se samo o Beogradu, jer imamo saznanja da se bjegunci kreću i neki od njih s vremena na vrijeme borave u Crnoj Gori", rekla je glavna haška tužiteljica.
SOFIJA
Osam država srednje i istočne Europe obvezale su se u srijedu da će u sljedećih deset godina poduzeti odlučne korake kako bi društveno integrirali Rome, najveću, najsiromašniju i najmlađu manjinu u Europi.
Te države - Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Makedonija, Republika Češka, Hrvatska, Slovačka, Srbija i Crna Gora - obvezale su se u deklaraciji koju je potpisalo pet predsjednika vlada, među kojima i hrvatski Ivo Sanader, i tri dopredsjednika vlada, da će "raditi na suzbijanju diskriminacije i premostiti ponor koji Rome dijeli od ostatka puka".
Inicijativu je pokrenula Svjetska banka uz zakladu američkog milijardera Georgea Sorosa. Potonji je rekao da je dao 30 milijuna dolara zakladi za školovanje Roma kojoj je već obećana ukupna pomoć od više od 43 milijuna dolara.
SKOPLJE
Vijeće ministara EU proširilo je popis nepoželjnih osoba iz Makedonije, Albanije i s Kosova. Riječ je o osobama za koje se smatra da su sklone ekstremizmu i nasilju.
Prošlogodišnji popis nepoželjnih osoba kojima je zabranjen ulaz u EU proširen je s još devet Albanaca iz Makedonije, s Kosova i iz Albanije, objavilo je u utorak Vijeće ministara uz obrazloženje da Unija neće tolerirati ekstremizam i nasilje.
SARAJEVO
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić saslušan je u srijedu pred tužiteljem Odjela za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala te korupcije Matsom Mattsonom koji vodi istragu u slučaju tvrtke "Lijanovići", osumnjičene da je koristeći političke veze izbjegla plaćanje višemilijunskih carinskih pristojbi i poreza na meso uvezeno radi daljnje prerade.
Mato Tadić pod sumnjom je da je primio mito od "Lijanovića" kako bi pomogao prikrivanju ove afere a istraga ga zbog toga tretira kao potencijalnog člana "zločinačke organizacije" s kojom tužiteljstvo povezuje još dva suca Vrhovnog suda Federacije BiH kao i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.
BEOGRAD
Mirjana Marković, supruga haaškog optuženika Slobodana Miloševića, u prosincu prošle godine postala je umirovljenica, nakon što su nadležni za samo desetak dana riješili zahtjev za mirovinu koje su podnijeli njeni odvjetnici, javio je u srijedu beogradski Radio B92.
Međutim, mirovina koja mjesečno iznosi nešto više od 300 eura, ne može joj se dostaviti jer je napustila zemlju krajem veljače 2003. godine, 20-ak dana prije atentata na srbijanskog premijera Zorana Đinđića, te se nalazi navodno u Rusiji.
Vijest o dodjeli mirovine Mirjani Marković pojavila se upravo u trenutku kad su Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja i Miloševićeva Socijalistička partija Srbije najavile prijedlog rezolucije o obustavljanju svih kaznenih postupaka protiv obitelji Slobodana Miloševića koji će podnijeti na idućem zasjedanju Skupštine Srbije. Predložena rezolucija bi obvezala nadležne državne organe da "trenutno prekinu politički motiviran progon članova Miloševićeve obitelji i da se obustavi zloporaba sudske i izvršne vlasti u političke svrhe".
PRIŠTINA
Članovi Kontaktne skupine plus- za Kosovo, predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francuske, Europske Unije i NATO-a ponovno su ukazali na potrebu provedbe zadaća i standarda koje je međunarodna zajednica odredila za Kosovo.
U priopćenju sa sastanka, koji je Kontaktna skupina održala u srijedu u uredu SAD-a u Prištini, podržan je program decentralizacije Kosova koji su pripremili UNMIK i kosovske institucije. Priopćeno je također da Kontaktna skupina ponovno inzistira na provedbi prava manjina, povratku iseljenih i slobodi kretanja, na uspostavi sigurnosti i poboljšanju životnih uvjeta za sve stanovnike Kosova. Pozdravljeno je i formiranje novih ministarstva u sklopu kosovskih institucija.
Kontaktna skupina zatražila je od kosovskih Srba aktivno uključivanje u institucije Kosova a službeni Beograd je pozvan da tome pridonese te pozdravila spremnost Beograda na dijalog s Prištinom i to prvo o pitanjima nestalih osoba i energetike.
Kontaktna skupina posebice je naglasila obvezu svih pojedinaca i institucija na Kosovu da surađuju s Haškim tribunalom.
SARAJEVO
NATO je u srijedu uspostavio posebni savjetodavni tim koji će djelovati pri Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine kako bi pomogao vlastima te zemlje u provedbi reformi obrane i vojnih snaga nužnih za punopravno članstvo u Alijansi.
Petnaest visokih časnika NATO-a koji su do sada bili smješteni u međunarodnoj vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva ubuduće će raditi u samom gradu i biti u stalnom kontaktu s dužnosnicima bosanskohercegovačkog Ministarstva obrane i oružanih snaga sa zadaćom pružanja pomoći kako bi se što prije dosegnuli organizacijski i tehnički kriteriji kakvi već postoje u vojskama zapadnih zemalja.
MOSTAR
U Bruxellesu će se u četvrtak pod predsjedanjem visokog međunarodnog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna sastati Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, a izvješća će podnijeti glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Carla del Ponte i bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić, priopćio je u srijedu Ured visokog predstavnika (OHR).
Glasnogovornica mostarskog Ureda visokog predstavnika Sanela Tunović je izjavila da će se na sastanku u Bruxellesu "pažnja posvetiti još uvijek nezadovoljavajućem stupnju suradnje Bosne i Hercegovine s Haškim tribunalom".
Na sastanak u Bruxellesu pozvani su i predsjednik Republike Srpske (RS) Dragan Čavić i ministar unutarnjih poslova Darko Matijašević koji bi trebali podnijeti izvješće o suradnji vlasti RS s Međunarodnim sudom za ratne zločine.
RIM
Kardinal Camillo Ruini, predsjednik talijanske biskupske konferencije i papinski vikar, pozvao je u srijedu Rimljane da se mole za oporavak Svetog Oca Ivana Pavla II. koji je od utorka u bolnici zbog problema s dišnim sustavom.
"U svim župama, vjerskim zajednicama, samostanima i crkvenim tijelima bit će danas upućene molitve za Svetog Oca, molitve u kojima smo svi pozvani na ujedinjenje", stoji u priopćenju monsignora Ruinia.
Mnogobrojne katoličke zajednice iz cijelog svijeta, te židovski i muslimanski dužnosnici su potvrdili da će moliti za Papin oporavak.
Vatikan je u srijedu objavio da se stanje Svetog Oca "stabiliziralo" ali da će "ostati u bolnici još nekoliko dana".
GDANJSK
Dok Papini sunarodnjaci diljem Poljske odlaze u crkve i pale svijeće, junak poljske borbe za demokraciju i nekadašnji poljski predsjednik Lech Walesa u srijedu je izjavio da bi bolesni Ivan Pavao II. još mogao iznenaditi svijet svojom izdržljivošću.
"Svatko poslije pedesete ima neku bolest i to moramo razumjeti", rekao je Lech Walesa nakon što je Papa odvezen u rimsku bolnicu zbog problema s disanjem.
"Mnogi su rekli da je Papi loše i sad su već kod svetoga Petra, a Sveti Otac i dalje služi narodu i svijetu. Ostaju nam molitve, za sebe i za Papu koji nas možda još nadživi", rekao je Walesa.
JERUZALEM
Njemački predsjednik Horst Koehler preuzeo je u srijedu u izraelskom parlamentu (Knessetu) odgovornost svoje zemlje za holokaust, genocid nad Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata.
Koehler se na hebrejskom zahvalio izraelskim čelnicima na pozivu da povodom 40. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa dviju zemalja dođe u Jeruzalem.
Nastavivši govor na njemačkom, zbog čega, suprotno očekivanjima, nije došlo do incidenta, Koehler je rekao: "Želim ovdje jasno kazati, odgovornost za holokaust je dio njemačkog identiteta".
Također je naglasio da su "postojanje i život Izraela u međunarodno priznatim granicama, život lišen straha i terora, konstanta njemačke politike".
BAGDAD
Irački premijer Iyad Allawi najavio je da će u srijedu započeti dijalog sa sunitima kako bi zajamčio njihovo sudjelovanje u političkom procesu, u trenutku dok je izborno povjerenstvo za 24 sata prebrojalo tek 11.000 glasačkih listića.
Allawi je izjavio da je zadaća tog "nacionalnog dijaloga" osigurati "formiranje jedinstvene i jake vlade" i sačuvati jedinstvo Iraka. Rekao je da se sastao sa sunitskim čelnicima, među kojima su predsjednik Ghazi al-Yauar, vođa iračke Islamske stranke Mohsen Abdel Hamid, ministar industrije Hachem al-Hassani i šef Pokreta za ustavnu monarhiju, šerif Ali ben Hussein.
MADRID
Nakon što je španjolski parlament u utorak odbacio plan uspostave neovisnosti španjolske regije Baskije, baskijska je vlada donijela odluku o zakazivanju izbora u travnju, mjesec dana ranije no što je bilo planirano.
"Sada je vrijeme da narod dobije riječ", rekao je čelnik regionalne vlade Juan Jose Ibarretxe najavljujući glasovanje 17. travnja. Ibarretxe je zastupnicima rekao da se "ne može ignorirati volja baskijskog naroda" i izjavio da će njegova Baskijska nacionalistička stranka (PNV) sazvati referendum o tom planu.
Španjolski je parlament u utorak glasovao 313 prema 29 protiv plana uspostave takozvane "Slobodne države" kojeg su iznijeli Baski.
Ibarretxe je parlamentu u Madridu rekao da plan nudi "povijesnu prigodu" da se riješi 200 godina staro pitanje baskijskih prava, koje je, naglasio je, mnogo starije od nasilne kampanje separatističke skupine ETA.
Plan predviđa mogućnost "slobodnog udruživanja" između Španjolske i Baskije, koja bi po njemu među ostalim imala i svoje sudove i predstavnike u međunarodnim tijelima poput Europske unije.
DUBLIN
Irska republikanska armija (IRA) mora obećati da će okončati svoje kriminalne i paravojne djelatnosti kako bi se mogao ostvariti napredak u mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj, izjavio je u srijedu irski premijer Bertie Ahern.
Vlada očekuje od republikanske stranke Sinn Fein, političkog krila IRA-e, da obeća okončati paravojne i kriminalne aktivnosti IRA-e, rekao je Ahern u Parlamentu.
"Potpuno je nemoguće vratiti povjerenje među raznih strana ako ne možemo dati odgovor na ta pitanja", rekao je Ahern koji je zastupnike izvijestio o svom susretu u utorak s britanskim kolegom Tonyjem Blairom.
Policija te irska i britanska vlada optužuju pripadnike IRA-u za krađu 26,5 milijuna funti (38 milijuna eura) 20. prosinca iz blagajni Northern banke u Belfastu.
MOSKVA
Zamjenik ministra unutarnjih poslova ruske kavkaske republike Dagestan Magomed Omarov i njegova tri osobna čuvara ubijeni su u srijedu iz vatrenog oružja u automobilu u prijestolnici Mahačkali, izvješćuje agencija Interfaks.
Kako navodi dagestansko ministarstvo unutarnjih poslova, a prenosi Interfaks, "na automobil ministrova zamjenika pucano je oko 21 sat (18 sati po GMT-u)". Javna televizija objavila je da je Omarov podlegao ozljedama u bolnici.
Itar-Tass također javlja o pokušaju ubojstva lokalnog čelnika u Hasavjurtu, u Dagestanu, koji se dogodio u srijedu ujutro. Čelnik je preživio napad zahvaljujući svom blindiranom vozilu.
Dagestan, republika koja graniči s Čečenijom bila je u mnogo navrata poprište pokušaja ubojstva i napada na čelnike te republike.
MOSKVA
Vođa čečenskih pobunjenika Aslan Mashadov zapovijedio je svim čečenskim borcima da do 22. veljače poštuju primirje s ruskim postrojbama, izvijestila je internet stranica čečenskih pobunjenika www.kavkazcentar.com.
Navodeći izjavu jednog od pomoćnika Shamila Basayeva, koji je u Rusiji jedna od najtraženijih osoba i glavni osumnjičeni za prošlogodišnje talačku krizu u Beslanu, čečenska internet stranica je prenijela da je Mashadov zapovijed izdao 14. siječnja u znak dobre volje.