Na Ramsarskom popisu za sada su samo četiri hrvatska lokaliteta - park prirode Kopački rit, park prirode Lonjsko polje, Delta Neretve koja se namjerava proglasiti parkom prirode te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka kod Jastrebarskog.
Hrvatska planira uskoro na Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti uvrstiti i Vransko jezero, rekao je Eugen Draganović iz Ministarstva kulture govoreći o značaju Ramsarske konvencije o zaštiti vlažnih staništa, koja je 2. veljače 1971. donijeta u iranskome gradu Ramsaru. Ta su staništa zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima.
Inventarizacijom močvarnih staništa u Hrvatskoj je evidentirano 11 velikih močvarnih kompleksa u ukupnoj površini od 800.365 hektara te niz manjih močvarnih cjelina. Hrvatska ima i 3.883 lokaliteta koji se mogu izdvojiti kao cjelovito močvarno područje (vodene površine, cretovi, estuariji, izvori i dr.), ne uključujući vodotoke i kanale. Močvarna područja uključuju i priobalno more do šest metara dubine za oseke, rekla je stručna voditeljica Državnog zavoda za zaštitu prirode Jasminka Radović iznoseći podatke projekta RAMSAR Small Grants Fund "Inventarizacije močvarnih staništa u Hrvatskoj".
Pomoćnica ministra kulture Marina Mlakar rekla je da je skrb o tom našem velikom bogatstvu prirodnog i kulturnog identiteta važna i zbog ispravnog i čvrstog vrednovanja u pregovorima Hrvatske za ulazak u članstvo Europske unije.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković također je istaknuo važnost prirode koju Hrvatska za razliku od mnogih europskih zemalja nije izgubila i treba ju sačuvati i s njom ući u EU.
Tribinu su organizirali Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode u suorganizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Kutina, Povjerenstvo Popovača.
Ovogodišnji Svjetski dan močvarnih staništa održava se pod geslom "Raznolikost močvara je bogastvo - nemojmo ga izgubiti!".