Nakon što je Vlada odbila prijedlog Družbe prijatelja Kopačkog rita u suradnji s Parkom prirode i nekoliko saborskih zastupnika iz redova SDP-a o proglašenju Kopačkog rita Nacionalnim parkom, otpočela je bitka za dokazivanje opravdanosti te utopijske ideje, ističe voditeljica Osječkih zelenih Ljiljanka Mitoš-Svoboda.
Kopački rit je bila najvrednija europska močvara dok u nju nije ušao kapital Svjetske banke, a od tog trenutka započela je njezina temeljita urbanizacija i komercijalizacija, stoji u priopćenju.
Dodaje se kako godinama na pozive Javne ustanove u Kopački rit dolaze ministri zaštite okoliša i prirode, a ti protokolarni razgovori "u četiri oka" služili su za pokriće brda novaca utrošenih u ispisivanje stotina kilograma bezvrijednih sektorskih studija na temu održavanja i upravljanja močvarnim ekosustavom.
U Parku prirode zaštićeni su jedino ljudi iz upravljačkog tima, te oni državni službenici koji od tzv. održivog razvoja u zaštićenom području imaju osobne ekonomske, društvene i političke koristi, tvrdi se u priopćenju.
Ljiljanka Mitoš-Svoboda posebno upozorava da je sadašnji Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode Kopački rit u suprotnosti za zakonima prirode jer dozvoljava devastaciju a ne zaštitu.
Osječki zeleni kažu da Kopački rit ne može biti Nacionalni park jer nije razminiran na cijeloj površini, te je urbaniziran i komercijaliziran.
Od Vlade i resornih ministarstava traže "hitno ispitivanje pravog stanja u Javnoj ustanovi Park prirode Kopački rit, uz sudjelovanje svih nepotrebno sukobljenih strana od udruga, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i ostalih".
Možda bi bilo najbolje da se Kopački rit proglasi "komercijalno nezaštićenom zonom", a ne Nacionalnim parkom jer je upitno kako bi se i od koga tek tada štitio, napominju Osječki zeleni.