FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Sutra Svjetski dan močvarnih staništa

ZAGREB, 1. veljače 2005. (Hina) - Svake godine 2. veljače obilježava seSvjetski dan močvarnih staništa, a ovogodišnja proslava je pod geslom"Raznolikost močvara je bogatstvo - nemojmo ga izgubiti"!
ZAGREB, 1. veljače 2005. (Hina) - Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa, a ovogodišnja proslava je pod geslom "Raznolikost močvara je bogatstvo - nemojmo ga izgubiti"!

Hrvatska taj dan obilježava deveti put po obvezi koju je preuzela potpisivanjem Ramsarske konvencije.

Naime, u iranskome gradu Ramsaru donesena je 2. veljače 1971. Konvencija o zaštiti vlažnih staništa. Riječ je o staništima koja su zbog svoje raznolikosti među najvećim biološkim i krajobraznim vrijednostima. Oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta vezano je za vlažna staništa, a istodobno su najugroženije zbog melioracije, onečišćenih vodotoka i prekomjernog iskorištavanja vode. Procjenjuje se da su u svijetu uništena ogromna močvarna staništa, a primjerice do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno je 65 posto prirodnih vlažnih staništa. Danas takva staništa obuhvaćaju oko šest posto površine Zemlje.

U Hrvatskoj su četiri lokaliteta uključena na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja: dva parka prirode - Lonjsko polje i Kopački rit, te donji tok rijeke Neretve i Ornitološki rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog.

Još prije dvadesetak godina ta su područja smatrana beskorisnima i leglom bolesti, a danas se zna da su najbogatiji i najugroženiji ekološki sustavi koje Hrvatska nastoji zaštiti pod svaku cijenu.

Da bi uspjela u tome, Hrvatska popisuje biljni i životinjski svijet i crta karte močvarnih staništa, a Zakon o zaštiti prirode izrijekom štiti i vlažna staništa.

Nije poznato koliko je u Hrvatskoj uništeno močvara. Objavljen je podatak da je od 12,5 tisuća hektara močvara u donjem toku Neretve ostalo samo dvije ili tri tisuće hektara oko ušća Neretve, jezera Kuti i Desni, te oko mjesta Pruda. U delti Neretve zabilježeno je čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.

Nagli nestanak ekoloških sustava, poglavito šuma i močvara, po ocjenama stručnjaka, najveća je šteta učinjena Zemlji.

Ravnatelj Državnoga zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao je kako je Hrvatska, uz četiri lokaliteta uvrštena u Ramsarski popis, vrlo bogata različitim tipovima vlažnih staništa koje je važno očuvati. "Da bismo uspjeli u toj nakani, Zavod nastoji da se i novi lokaliteti uvrste na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodnog značaja", rekao je Marković.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙