Po podatcima od 2004. "Javna uprava Park prirode 'Kopački rit' imala je nekoliko tisuća ekoturista, navode Zeleni i ocjenjuju da je "Uprava vrlo neodgovorno postupila pozivajući i razvozeći djecu i odrasle u obilazak Kopačkog rita pod stručnim vodstvom vodiča ili nekoliko čuvara, koji vjerojatno ni sami ne znaju gdje počinje a gdje završava minsko polje".
Zeleni zamjeraju Upravi "što novac Svjetske banke i potpore nisu utrošeni za razminiranje, nego, među ostalim, na izradbu studija koje će ionako završiti u ladicama jer su rađene prije donošenja županijskog Prostornog plana".
Da je opasnost od mina u Kopačkom ritu velika, svjedoči karta Hrvatskog centra za razmniranje o minski sumnjivim područjima u Hrvatskoj po županijama, s "vrlo crvenim i kompaktnim prstenom minski opasna područja koji zatvara obale Drave i Dunava, u središtu kojeg se nalazi jedna od najpoznatijih europskih močvara - Kopački rit", stoji u priopćenju za javnost koje je potpisala voditeljica Osječkih zelenih Ljiljanka Mitoš-Svoboda.
Cjelovit prostor Kopačkog rita "još je opasno područje za kretanje i uživanje u močvarnim šumama". Da je tako, "može se uvjeriti svaki znatiželjnik kad se zaputi "cestom u unutrašnjost, primjerice, prema Tikvešu, gdje postoje ploče s natpisom 'Oprez opasnost od mina'".
Osječki zeleni traže "od Vlade, Hrvatskog sabora, resornih ministarstava, prije svega ministarstava kulture i zaštite okoliša, da najhitnije zaštite zaštićeni dio Hrvatske". Prvi korak je "razminiranje cjelovita prostora Kopačkog rita jer ako se dogodi katastrofa, netko će morati odgovarati", stoji na kraju priopćenja za javnost, koje je poslano i predsjedniku Vlade dr. Ivi Sanaderu, predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu i ministrima Boži Biškupiću i Marini Matulović-Dropulić.