"U Hrvatskoj je zavladala panika, naravno u prvom redu među vladajućim političarima koji su 17. ožujka, kada bi trebali početi pregovori za punopravno učlanjenje Hrvatske u EU, predstavljali kao svoj velik uspjeh", piše mariborski list koji dodaje da je Bruxelles na taj način jasno poručio da mu je dosta tvrdnji hrvatskih vlasti za uzorno surađuje s Haaškim sudom, a da istodobno nisu izručile Antu Gotovinu.
"U Bruxellesu očito ne vjeruju premijeru Ivi Sanaderu i njegovoj ekipi koji su zadnjih dana ubrzano lobirali u prijestolnicama država EU-a i tvrdili da Gotovinu jednostavno nije moguće otkriti iako su napravili sve što je bilo u njihovoj moći", ocjenjuje "Večer". To zapravo, navodi komentator, i nije čudno s obzirom da su u predizbornoj kampanji i Stipe Mesić i Jadranka Kosor u vezi s Gotovininim uhićenjem davali izjave koje su Carlu del Ponte i Bruxelles mogle razbjesniti.
U Hrvatskoj nije bilo viđenijeg političara, dodaje list, koji bi jednostavno rekao: Gotovinu ćemo li izručiti ili pomoći u njegovu izručenju jer u Haag, ako optužnica stoji, tamo i spada, navodi list i dodaje da su takve reakcije rezultat političke situacije u Hrvatskoj. "Sanadera se može djelomično razumjeti da se boji izručenja generala koji važi za nacionalnog junaka jer premijerov položaj nije nimalo stabilan. No, isto kao što je svjestan svog položaja, Sanader bi morao biti svjestan i toga da je Gotovina samo simbol na račun kojega će ujedinjena Europa konačno ocjenjivati čvrstinu hrvatske odlučnosti da postane njena ozbiljna članica", napominje Lorenci.
"Iako se neki tješe da Bruxellesu nije jasno o čemu je riječ, to je pogrešna procjena, jer europski političari na osnovu bezbroj iskustava, pa i Miloševića i Tuđmana, točno znaju balkansku filozofiju koja još nije nestala: Obećaj, a onda zaboravi, jer će oni praznoglavci ionako zaboraviti što smo nedavno rekli", nastavlja Lorenci i napominje kako upravo zbog toga poruku iz Bruxellesa treba precizno pročitati jer se uz naglasak na Gotovini usput spominje da Hrvatska mora neophodno osigurati uspostavljanje pravne države.
"A to znači da je Rehnu kao i cijeloj Uniji jasno da je Zagreb napravio poprilično malo za vraćanje srpskih izbjeglica u njihova autohtona boravišta, te da se ne želi ili ne zna oduprijeti novim pojavama ustaštva i nacionalizma uopće, osjećaju sami smo sebi dovoljni, te korupciji i mnogim pojavama koji su s njome povezani. Postoji još jedna poruka iz Bruxellesa koja je frustriranu Ljubljanu natjerala da dobro naćuli uši: potrebno je riješiti granične sporove. Na isti je način sigurno reagirao i Beograd koji je u usporedbi sa Zagrebom u sve boljem položaju", tvrdi u zaključku komentara Mirko Lorenci.