HINA - Financijski servis
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine bila je 9,7 posto veća nego u prosincu 2003., dok je u razdoblju od siječnja do prosinca prošle u odnosu na isto razdoblje 2003. veća za 3,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U prosincu je zabilježena jedna od najvećih mjesečnih stopa rasta industrijske proizvodnje u prošloj godini (veća je bila samo u ožujku, 10,4 posto), što je pridonijelo i porastu na godišnjoj razini, sa 3,1 posto u jedanaest mjeseci na 3,7 posto u cijeloj 2003. No, to je ipak niža stopa rasta industrijske proizvodnje nego godinu prije, jer je u 2003. industrijska proizvodnja u odnosu na 2002. porasla za 4,1 posto. To isto tako govori o nastavku, već treću godinu za redom, smanjenja dinamike rasta industrijske proizvodnje (u 2002. porast je iznosio 5,4 posto u odnosu godinu prije, dok je rast u 2001. iznosio 6 posto). Prema statističkim podatcima, pad industrijske proizvodnje prošle je godine zabilježen u rudarstvu i vađenju, za 3,2 posto u odnosu na 2003., dok se porast proizvodnje od 4,2 posto bilježi u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, te za 4,1 posto u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom industrijskom proizvodnji ima udio veći od 82 posto. U okviru pak prerađivačke industrije najveće stope rasta industrijske proizvodnje u razdoblju siječanj-prosinac prošle u odnosu na isto razdoblje 2003. zabilježene su u proizvodnji metala (25,5 posto), proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (21,3 posto), te proizvodnja ostalih prometnih sredstava (16,6 posto). Iznadprosječan rast bilježi se i u nekim drugim važnim djelatnostima prerađivačke industrije, proizvodnji strojeva i uređaja (14,1 posto), preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva, osim namještaja (10,3 posto), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (9,5 posto), izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti (8,2 posto). Nasuprot tome, značajniji pad proizvodnje u prošloj se u odnosu na 2003. godinu bilježi u proizvodnji odjeće, za 25 posto, proizvodnji uredskih strojeva i računala, za 21,5 posto, proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, za 12,9 posto, proizvodnji tekstila, za 5,6 posto. Statističari napominju i da je prosinca prošle godine imao dva radna dana više od prosinca 2003. što na mjesečne razine indeksa utječe oko 5 posto. Desezonirane podatke o industrijskoj proizvodnji Državni će zavod za statistiku objaviti za dva tjedna.